U Pavlinskom samostanu na Moslavačkoj gori pronađeni su ostaci grofice Sofije Kaštelančić a grupa je znanstvenika uspjela rekonstruirati kako je ona izgledala. Rad objavljen u časopisu Heritage bitan je i zbog razumijevanja života u ovom hrvatskom kraju prije 500 godina
U znanstvenom časopisu Heritage izašao je jučer rad koji potpisuje troje hrvatskih znanstvenika, dr. Mario Novak kao glavni autor i dr. Ivor Janković kao koautor na radu s Instituta za antropologiju u Zagrebu te dr. Tajana Pleše iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, danas ravnateljica Muzeja Mimara, također u Zagrebu te njihov talijanski kolega dr. Fabio Cavalli iz Istraživačke jedinica za paleoradiologiju i srodne znanosti Opće bolnice u Trstu. Ime „Rekonstrukcija životne povijesti pojedinca korištenjem multianalitičkog pristupa: Slučaj Sofije Kaštelančić rođene di Prata“ ne daje naslutiti mnogo, no riječ je o gotovo detektivskom radu četvero znanstvenika na ostacima plemkinje koja je živjela u Moslavini prije pola milenija. Studija, kako stoji u uvodu studije, ima za cilj rekonstruirati životnu povijest osobe čiji je kostur pronađen tijekom iskapanja kasnosrednjovjekovnog pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije na Moslavačkoj gori. Samostan je bio jedno od najvažnijih crkvenih središta u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 14. i 15. stoljeća, a napušten je između 1520. i 1544. zbog straha od neposrednih osmanskih napada. Natpis i grb na nadgrobnoj ploči grobnice koja se nalazi u svetištu, pored glavnog oltara, ukazuju na to da kostur pripada Sofiji Kaštelančić rođenoj di Prata (di Pordenone), pripadnici visokog kasnosrednjovjekovnog plemstva. Kako su analize pokazale, kostur doista pripada ženi srednjih godina između 40 i 50 godina, procijenjene visine od oko 161 cm. No, ono što je puno zanimljivije jest da je trodimenzionalna rekonstrukcija lica omogućila prvi put u više od 500 godina dobivanje približnog fizičkog izgleda pojedinca. E sad, sjetimo se kako je prije nekoliko godina na sličan način rekonstruiran i izgled baruna Trenka, ovdje se radi o nečemu takvome, a mi smo dr. Maria Novaka pitali najprije zašto ste uopće smatralo da je ova osoba toliko značajna da je zavrijedila dodatna istraživanja i rekonstrukciju.