Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da su u mirovnim pregovorima s Rusijom glavni ciljevi očuvanje ukrajinskog suvereniteta i dobivanje čvrstih sigurnosnih jamstava. Istaknuo je da je pitanje teritorija najteže, jer Moskva i dalje traži da se Ukrajina odrekne dijelova Donbasa koje još kontrolira, što Kijev odbija.
Zelenski je ovo izjavio nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu, gdje se pridružio telefonskom razgovoru s europskim liderima, uključujući one iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske i Italije.
U međuvremenu, ukrajinski i američki pregovarači završili su dvodnevne sastanke na Floridi, radeći na reviziji mirovnog plana za koji se smatra da ide u prilog Rusiji.
Bijela kuća je u ponedjeljak zauzela pozitivan ton u razgovorima, a glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je da je administracija “vrlo optimistična” u pogledu postizanja dogovora o okončanju rata.
Zelenski je bio oprezniji, objavivši na X da su razgovori bili “vrlo konstruktivni“, ali da postoje “neka teška pitanja koja još moraju biti riješena“.
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji je prisustvovao razgovorima s ukrajinskom delegacijom, sada je na putu za Rusiju gdje će se u utorak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pridružit će im se i zet i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.
Witkoff je razgovarao sa Zelenskim, Macronom, glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim i britanskim premijerom Keirom Starmerom, a očekuje se da će rezultate razgovora prenijeti Vladimiru Putinu.
Prošli tjedan Putin je rekao da su Amerikanci Rusiji pokazali nacrt mirovnog plana i da bi on mogao postati “osnova” za budući sporazum o okončanju rata.
Početni nacrt mirovnog plana između SAD-a i Rusije, koji je kružio u studenome, izazvao je nezadovoljstvo u Kijevu i širom Europe.
Osim što je bio snažno naklonjen zahtjevima Moskve, također je diktirao kako treba investirati nekoliko milijardi zamrznute ruske imovine koja se trenutačno drži u europskim financijskim institucijama i uvjete pristupa Kijeva tržištima EU.
Ali Macron je rekao da trenutačno “ne postoji finalizirani mirovni plan o kojem bi se moglo govoriti“. Također je inzistirao da se takav prijedlog može razraditi samo uz doprinos Ukrajine i Europe.
Europski lideri su se borili da dobiju mjesto za pregovaračkim stolom otkako je mirovni plan procurio i pozvali su SAD da ih uključe u izradu bilo kakvog budućeg sporazuma.
Macron je rekao da teritorijalno pitanje “može finalizirati samo predsjednik Zelenski” i istaknuo da pitanja zamrznute ruske imovine, sigurnosnih jamstava i pristupanja EU moraju uključiti europske nacije.
Ali francuski lider je također pohvalio napore administracije Donalda Trumpa da okonča sukob, koji je započeo 2014. godine ilegalnom aneksijom Krima od strane Rusije, a nakon čega je uslijedila potpuna invazija na Ukrajinu 2022. godine.
“Sada čekamo ruski odgovor: jesu li spremni prekinuti borbe i sklopiti mir? Želim istaknuti da su Rusi tri-četiri puta rekli ne. Dakle, ne čini se da im se žuri,” dodao je.
Tijekom cijele godine, činilo se da Moskva podržava pokušaje SAD-a da okonča rat ili razgovara o prekidu vatre, ali nekoliko njezinih zahtjeva izravno je u suprotnosti sa suverenitetom Ukrajine i Kijev ih smatra neprihvatljivim.
Iako je pitanje teritorija glavna točka spoticanja, pitanje sigurnosnih jamstava za Kijev se također pokazalo spornim.
Kijev i njegovi europski partneri žele da se Ukrajini daju sigurnosna jamstva – poput članstva u NATO-u – koje bi je zaštitile od ponovnog napada.
Ali Rusija se tome žestoko protivi, a i Donald Trump je isključio mogućnost da se Ukrajina pridruži vojnom savezu.
Daleko od pregovaračkog stola, rat se nastavlja.
Scena.ba