Fotografije iz 70-ih otkrivaju zapanjujuću činjenicu, gotovo svi su bili vitki unatoč prehrani koja bi se danas smatrala nezdravom.
Tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća nastale su brojne fotografije ljudi koji uživaju na plažama i u parkovima. Pregledavajući te prizore, jedna stvar odmah upada u oči: gotovo svi na njima su bili vitki. Mršave figure i tanki strukovi bili su pravilo, a ne iznimka. Ovu vizualnu opservaciju potvrđuju i statistički podaci. Naime, krajem 1970-ih samo je šest posto muškaraca i devet posto žena bilo pretilo, što je drastična razlika u usporedbi s današnjim brojkama koje govore o 27 posto pretilih muškaraca i 29 posto pretilih žena na početku ovog desetljeća. Upravo je ta tema nedavno obrađena u emisiji “The 1970s Diet” na britanskom Channel 5, gdje je Josie Gibson, pobjednica Big Brothera, pokušala smršavjeti i poboljšati zdravlje živeći po pravilima tog vremena.
U sklopu televizijskog eksperimenta, Josie je svoju modernu prehranu, koja se sastojala od gotovih sendviča, restoranskih večera, obroka iz mikrovalne pećnice i stalnog grickanja, zamijenila staromodnim režimom od tri domaća kuhana obroka dnevno. Njezin jelovnik uključivao je klasična jela iz 70-ih, poput mesnog nareska iz konzerve, bubrega, jetrica s lukom i prženih jaja na bijelom tostu, uz sezonsko povrće iz obližnjih vrtova. Također je isprobala i neke od ranih eksperimenata s procesiranom hranom, poput Findusovih hrskavih palačinki i dehidriranog Vesta goveđeg curryja. Testiranja su nakon samo dva tjedna potvrdila značajno smanjenje razine tjelesne masti. Kako je nedavno istražio i Daily Mail, ključni razlog vitkosti ljudi u tom desetljeću, unatoč prehrani bogatoj mastima, leži u jednostavnoj činjenici koju otkriva Nacionalna anketa o hrani britanske vlade iz 1976. godine: ljudi su jednostavno jeli manje.
Ta anketa, temeljena na upitnicima poslanim kućanstvima diljem zemlje, pruža fascinantan uvid u prehrambene navike nacije. Otkriva da je prosječna odrasla osoba 1976. godine unosila 2280 kalorija dnevno, što je gotovo u skladu s današnjim preporukama zdravstvenih sustava koje savjetuju oko 2500 kalorija za muškarce i 2000 za žene. Usporedbe radi, današnji prosječni unos procjenjuje se na oko 3000 kalorija za muškarce i 2500 za žene. Nutricionistička terapeutkinja Rosalie Collins ističe kako je osnovna matematika unosa i potrošnje kalorija ista danas kao i tada. Energetske potrebe su bile jednake, no za razliku od danas, ljudi su 70-ih godina unosili kalorije unutar preporučenih granica, što je rezultiralo održavanjem zdrave tjelesne težine bez svjesnog držanja dijeta.
Razlog za manji unos hrane nije ležao u masovnoj svijesti o dijetama, već u kombinaciji nekoliko faktora. Povjesničarka hrane Pen Vogler objašnjava da su ljudi jeli manje zbog ograničenih kućnih budžeta, manjih porcija i kulture štedljivosti koja je ostala kao nasljeđe poslijeratnog racionaliziranja. Hrana je početkom desetljeća bila relativno skupa u odnosu na prihode kućanstva. Nevjerojatno, ukupni prosječni trošak hrane 1976. godine iznosio je samo 4,41 funtu (5,07 eura) po osobi tjedno. S obzirom na to da je trećina obitelji zarađivala između 57 i 91 funtu (65 i 105 eura) tjedno, a samo četiri posto više od 120 funti (138 eura), hrana je predstavljala značajan dio troškova, stoga se nije rasipalo.
Scena.ba