Mađarski premijer Viktor Orban možda je prošlog mjeseca zabilježio kratkotrajan porast potpore u anketama zahvaljujući skupom dodatku na mirovine, ali se suočava s utrkom s vremenom uoči travanjskih izbora kako bi dovoljno oporavio stagnirajuće gospodarstvo i produžio svoju petnaestogodišnju vladavinu, piše Reuters.
Orbanova kampanja za reizbor pomno će se pratiti i izvan Mađarske. Kao trn u oku Europskoj uniji, ovaj nacionalistički čelnik američkog predsjednika Donalda Trumpa smatra saveznikom protiv EU te održava bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Međutim, domaće mu gospodarstvo ne ide u prilog. Povrati poreza na dohodak koje je progurao uoči izbora 2022. godine pomogli su potaknuti najgori inflacijski val u Europi, koji je ostavio trajne posljedice.
Jesensko istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su rastući troškovi života najveća domaća briga građana Mađarske, i to usprkos tome što se inflacija povukla s vrhunca od preko 25 % početkom 2023. na raspon tolerancije središnje banke od 2 do 4 % u studenom.
Iako je inflacijski skok podigao cijene hrane u Mađarskoj gotovo na prosjek EU, prosječna godišnja bruto plaća zaposlenih s punim radnim vremenom bila je treća najniža u Uniji, a izdvajanja za mirovine također su među najnižima u odnosu na ukupnu gospodarsku proizvodnju.
Dodatak na mirovine, namijenjen za 2,4 milijuna umirovljenika u Mađarskoj koji čine više od četvrtine biračkog tijela, koštat će 454 milijuna dolara sljedeće godine, a taj će iznos rasti svake iduće godine kako se mjera bude postupno uvodila tijekom sljedećeg vladina mandata.
Ova je mjera prošlog mjeseca donijela porast potpore Orbanovoj stranci Fidesz među starijim biračima, pokazalo je istraživanje centra 21 Research. Rejting Fidesza porastao je za jedan postotni bod na 27 % svih birača, da bi se u prosincu povukao na 26 %, dok je potpora oporbenoj stranci Tisza porasla za tri boda, na 34 %.
Orbanovi predizborni potezi nose obilježja sličnih obećanja glavnih stranaka u drugim zemljama srednje Europe, koja mogu pomoći u osvajanju glasova, ali ih je politički vrlo teško povući bez obzira na to tko na kraju pobijedi na izborima.
Agencija Fitch Ratings snizila je izglede Mađarske na negativne zbog Orbanovih predizbornih poteza potrošnje. Navela je da se ne mogu isključiti dodatne mjere uoči glasovanja, pri čemu većina anketa pokazuje da Orbanov Fidesz znatno zaostaje za oporbenom strankom Tisza.
Iako potezi s mirovinama mogu donijeti kratkoročne političke koristi, dugoročno će imati znatno veće troškove. Međunarodni monetarni fond (MMF) u kolovozu je upozorio da će Mađarska, bez reforme mirovinskog sustava, biti suočena s “eksplozivnim rastom” zaduživanja nakon 2030. godine, uz procjenu da bi javni dug do 2054. mogao dosegnuti čak 255 % bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Neki javni komentari ispod Orbanove objave na Facebooku o dodatku na mirovine bili su kritični, pozivajući umjesto toga na povećanje najnižih mirovina ili njihovo usklađivanje s rastom plaća, dok su drugi mjeru ismijavali kao “šalu” ili “kupnju glasova”.
Iako se mjesečno istraživanje potrošača Europske komisije u studenom oporavilo s ljetnih najnižih razina, mađarski je indeks ostao znatno ispod razine u susjednoj Poljskoj i Češkoj, čija su gospodarstva tijekom protekle godine rasla brže od mađarskog.
Mađarska središnja banka sada očekuje da inflacija privremeno padne ispod ciljanih 3 % u prvom kvartalu, što bi moglo otvoriti prostor za smanjenje kamatnih stopa neposredno prije izbora koji se vjerojatno održavaju u travnju, ali sve bi to za Orbana moglo doći prekasno, zaključuje Reuters.
Scena.ba