Velika Britanija i Francuska razmatraju zabranu društvenih mreža za mlade

Francuska i Velika Britanija razmatraju slijediti primjer Australije i zabraniti djeci i tinejdžerima korištenje društvenih mreža, ali stručnjaci su i dalje podijeljeni u raspravi o učinkovitosti takvog poteza.

Australija je prošlog mjeseca postala prva država koja je zabranila osobama mlađim od 16 godina korištenje iznimno popularnih i profitabilnih društvenih mreža poput Instagrama, Facebooka, TikToka i YouTubea, piše AFP. Francuska trenutno raspravlja o prijedlozima zakona za sličnu zabranu za mlađe od 15 godina, uključujući i onaj koji podržava predsjednik Emmanuel Macron. The Guardian je prošlog tjedna izvijestio da je Jonathan Haidt, američki psiholog i zagovornik australske zabrane, pozvan govoriti pred britanskim vladinim dužnosnicima. Haidt je u svojoj bestseler knjizi iz 2024. godine “Anksiozna generacija” tvrdio da previše vremena provedenog pred ekranima, posebno na društvenim mrežama, mijenja dječji mozak. Iako utjecajna među političarima, knjiga je izazvala kontroverze u akademskim krugovima.

Kanadska psihologinja Candice Odgers napisala je u recenziji knjige da zastrašujuća priča koju Haidt iznosi nije potkrijepljena znanošću. Jedno od glavnih područja neslaganja jest određivanje točnog utjecaja korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih. Michael Noetel, istraživač sa Sveučilišta Queensland u Australiji, rekao je za AFP da se mali efekti kroz milijarde korisnika zbrajaju. Postoji dosta dokaza da društvene mreže štete tinejdžerima, dodao je, naglasivši da neki traže nerealno visoku razinu dokaza. – Moj zaključak je da je Haidt više u pravu nego što mu najžešći kritičari priznaju, a manje u pravu nego što njegova knjiga implicira – rekao je Noetel.

Nakon pregleda dokaza, francuska agencija za javno zdravstvo ANSES prošlog je tjedna zaključila da društvene mreže imaju brojne štetne učinke na adolescente, posebno djevojke, iako nisu jedini razlog njihova pogoršanog mentalnog zdravlja. Noetel je vodio istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu Psychological Bulletin koje je pregledalo više od 100 studija diljem svijeta o povezanosti ekrana i psiholoških te emocionalnih problema kod djece i adolescenata. Nalazi su sugerirali začarani krug; pretjerano vrijeme pred ekranom, posebno korištenje društvenih mreža i igranje videoigara, bilo je povezano s problemima.

Međutim, drugi istraživači su oprezni prema potpunoj zabrani. Ben Singh sa Sveučilišta u Adelaideu pratio je više od 100.000 mladih Australaca tijekom tri godine za studiju objavljenu u JAMA Pediatrics. Studija je pokazala da su mladi s najlošijim stanjem bili oni koji su društvene mreže koristili pretjerano, više od dva sata dnevno, ili ih uopće nisu koristili. Najbolje su prošli tinejdžeri koji su društvene mreže koristili umjereno. – Nalazi sugeriraju da i pretjerano ograničavanje i pretjerano korištenje mogu biti problematični – rekao je Singh za AFP.

Scena.ba