Biljne stanice se mogu pohraniti u arktičkim uvjetima, no životinjske stanice moraju se čuvati na još nižim temperaturama, barem -196 stupnjeva Celzija kako bi bile očuvane.
Grupa znanstvenika osmislila je plan za očuvanje vrsta na Zemlji putem rashladnog biorepozitorija na Mjesecu. Ovaj ambiciozni projekt ima za cilj zaštita bioraznolikosti u slučaju katastrofe na Zemlji, koristeći kratere koji su trajno u sjeni i stoga dovoljno hladni za rashladno očuvanje biološkog materijala bez potrebe za električnom energijom ili tekućim dušikom, navodi se u istraživanju predvođenom znanstvenicima sa Smithsonian instituta.
Rad, objavljen u časopisu BioScience, temelji se na uspješnom zamrzavanju uzoraka kože ribe te predstavlja metodu za stvaranje biorepozitorija koji bi čuvao uzorke drugih vrsta. “U početku bi mjesečev biorepozitorij ciljao na najugroženije vrste na Zemlji danas, no naš krajnji cilj bio bi krioprezervirati većinu vrsta na Zemlji,” rekla je Mary Hagedorn, istraživačka kriobiologinja u Nacionalnom zoološkom parku Smithsonian i Institutu za konzervacijsku biologiju (NZCBI) te glavna autorica rada, piše CNN. “Nadamo se da ćemo dijeljenjem naše vizije pronaći dodatne partnere za proširenje razgovora, raspravu o prijetnjama i prilikama te provođenje potrebnih istraživanja i testiranja kako bismo ovaj biorepozitorij učinili stvarnošću.”
Iako se biljne stanice mogu pohraniti u arktičkim uvjetima, životinjske stanice moraju se čuvati na još nižim temperaturama, barem -196 stupnjeva Celzija, kako bi bile očuvane. Da bi se postigle potrebne temperature na Zemlji, potrebni su tekući dušik, električna energija i ljudsko osoblje. No, u slučaju globalne katastrofe, opskrba bilo kojim od ovih triju elemenata mogla bi biti ugrožena, čime bi se biorepozitorij našao u opasnosti.