Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping će u petak tražiti sporazum kako bi se aplikacija TikTok zadržala u SAD-u i ublažile napetosti između dvije supersile koje su u sporu oko trgovine.
Sporazum će biti u vrhu dnevnog reda, uz trgovinu, na prvom sastanku dvojice lidera u posljednja tri mjeseca, a koji se očekuje u petak ujutro, rekli su američki dužnosnici, prenosi Reuters.
Trumpov i Xijev napor da stabiliziraju odnose dolazi u trenutku kada dvije vlade razgovaraju o potencijalnom samitu uživo između Xija i Trumpa tijekom samita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) u Južnoj Koreji od 30. listopada do 1. studenog.
Odobrenje Pekinga jedna je od prepreka koje je Trump morao svladati kako bi TikTok ostao otvoren. Kongres je naredio da se aplikacija zatvori za američke korisnike do siječnja 2025. godine ako kineski vlasnik ByteDance ne proda svoju imovinu u SAD-u.
Trump je odbio provesti zakon dok njegova administracija traži novog vlasnika, ali i zato što se brine da bi zabrana aplikacije razljutila ogromnu bazu korisnika TikToka i poremetila političku komunikaciju.
“Sviđa mi se TikTok, pomogao mi je da budem izabran. TikTok ima ogromnu vrijednost. Sjedinjene Države imaju tu vrijednost u svojim rukama jer mi smo ti koji je moramo odobriti”, rekao je Trump tijekom konferencije za novinare u četvrtak.
Ključna pitanja o sporazumu ostaju. Nije jasna precizna vlasnička struktura tvrtke, koliko će kontrole Kina zadržati ili hoće li američki Kongres to odobriti.
Sporazum bi prenio američku imovinu TikToka na američke vlasnike s ByteDancea, izvijestio je Reuters. Izvori upoznati sa sporazumom rekli su da bi američki TikTok i dalje koristio ByteDanceov algoritam.
Trump je svoj pristup vanjskoj politici pozicionirao kao pristup traženju mira i postizanju dogovora. Odnosi između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ipak ostaju hladni.
“Prilično smo blizu dogovora”, rekao je Trump u četvrtak, očigledno aludirajući na veće trgovinske pregovore.
“Možda ćemo produljiti sporazum s Kinom, ali to je produljenje temeljeno na istim uvjetima koje imamo sada, a koji su prilično dobri uvjeti”, dodao je.
Druga ključna pitanja uključuju konkurenciju između obiju strana u području poluvodiča i drugih naprednih tehnologija. SAD žele više kineskih kupovina soje ubrane u SAD-u, a Boeing (BA.N) otvara nove planove za avione.
SAD također zahtijeva da Kina postroži mjere protiv izvoza kemikalija povezanih s fentanilom, što je glavni uzrok smrtnih slučajeva od predoziranja u SAD-u. Peking je optužio Washington da iskrivljuje problem.
Nedavni podaci ukazuju na usporavanje gospodarstava i u Kini i u Sjedinjenim Državama.
Od ponovnog preuzimanja dužnosti u siječnju, Trump je oštro povećao carine na sve sektore i izdvojio kinesko izvozno orijentirano gospodarstvo s posebno kaznenim stopama. To je potaknulo Kinu da odgovori istom mjerom. Carinske stope s obiju strana Pacifika porasle su na troznamenkaste postotke u travnju.
Niz ograničenih sporazuma od svibnja pauzirao je uzajamni carinski rat između zemalja.
Također su ostavili po strani pitanja koja su dovela do toga da Kina “uguši” rijetke zemne magnete koji su Washingtonu potrebni za proizvodnju visokotehnoloških naprava. Trump je blokirao pristup Pekinga softveru za dizajn poluvodiča, mlaznim motorima i nekim kemikalijama.
Carine, porez na američke uvoznike, bile su ključni dio Trumpove ekonomske politike. Podigao ih je na najviše razine u skoro jednom stoljeću.
Republikanac je prikazao carine kao eliksir koji može nadoknaditi izgubljena radna mjesta u proizvodnji, smanjiti kronične deficite savezne vlade, ispraviti uočene trgovinske neravnoteže i prisiliti strane zemlje na volju Washingtona.
Unatoč carinama, Kina ostaje treći najveći trgovinski partner SAD-a i izvor njihova najvećeg bilateralnog trgovinskog deficita u robi.
Trump je prijetio, ali je dosad odustao od kaznenih tarifa protiv kineskog izvoza vezanog za kupovinu ruske nafte.
Istovremeno, regionalne zabrinutosti se množe zbog Tajvana i Južnog kineskog mora, rizičnih žarišta koja se bore privući toliko pozornosti u Washingtonu kao ratovi između Rusije i Ukrajine te u Gazi.
Scena.ba