Sve više novozaraženih, stranci bježe iz Hrvatske!

HRVATSKA već treći dan zaredom ruši rekorde u broju novozaraženih. Danas smo ih imali čak 265 što je gotovo trostruko više od rekorda koji smo imali na proljeće, a koji je iznosio 96 novozaraženih. I brojka od 116 novozaraženih od 10. srpnja, kojom je srušen proljetni rekord, kao i brojka od 140 novih slučajeva zabilježena dan kasnije sada se čine nedostižnim.

Samo u posljednja četiri dana Hrvatska ima gotovo tisuću zaraženih, točnije 938 novih slučajeva zaraze. Dobra je okolnost što se, barem kako se zasad čini, radi o slučajevima s blagim simptomima zbog toga što su pretežno u pitanju mlađi ljudi, no trend je zabrinjavajući.

Novozaraženi su dosad imali mahom blage kliničke slike, ali stanje bi se moglo pogoršati Realno je za očekivati da se prenošenje zaraze na starije, primarno kroz osobne kontakte tih mlađih ljudi koji su se posljednjih dana i tjedana našli u statistici novozaraženih, u izvjesnoj mjeri neće moći izbjeći, a to je večeras potvrdio i ministar zdravstva Vili Beroš. “Kako smo i rekli, mladi dolaze s mora u kontinentalne dijelove i zarazu mogu prenijeti svojoj obitelji. Posebno bi bilo nezgodno ako bi je prenijeli svojim starijima, bolesnima, onima koji su imunokompromitirani… Tada bi klinička slika mogla biti i nešto lošija. Upravo zbog toga očekujemo da će kroz sljedeći tjedan-dva porasti i broj starijih oboljelih”, rekao je u Dnevniku Nove TV Beroš. Hospitaliziranih je trenutno 135, a na respiratoru je tek 12 pacijenata što su dobre brojke s obzirom na broj aktivnih slučajeva koji sada iznosi čak 1689, no upravo zbog takvog trenda za očekivati je da će rasti broj i hospitaliziranih i najtežih slučajeva. Stariji, a pogotovo oni s ozbiljnim kroničnim bolestima, pokazalo se u dosadašnjem tijeku epidemije, teže se nose s novim koronavirusom. Posebne bi probleme stvorilo kada bi virus ponovno ušao u domove za starije. Tu je i jesen koja sa sobom donosi i više boravka u zatvorenim prostorima što znanstvenici prilično širokim konsenzusom navode kao faktor koji pogoduje širenju virusa, a ne isključuje se da su s tim povezani i snažniji simptomi bolesti. Postavlja se stoga sve više pitanja o mjerama koje su gotovo potpuno popuštene uoči turističke sezone iz očitih razloga. Ovisnost Hrvatske o turizmu je velika, a otvaranje i niske brojke novozaraženih koje su se unatoč tom otvaranju prilično dugo zadržale donijele su nam sezonu iznad očekivanja, no hrvatski se koncept, koji se svodio na gotovo potpunu otvorenost i dobrovoljne mjere kojih se mnogi nisu držali, počeo raspadati ovoga tjedna kada nas je na crvenu listu stavila prvo Austrija pa Njemačka koja je zasad crvenom zonom proglasila tek dvije dalmatinske županije – Splitsko-dalmatinsku i Šibensko kninsku, a onda i Slovenija i Velika Britanija koje su cijelu Hrvatsku stavile u crveno, baš kao i Austrija. Bijeg stranih turista, već danas su se stvarale ozbiljne gužve Sezona je ionako u svojoj posljednjoj trećini, no jasno je da će ove odluke taj kraj ubrzati, a to pokazuju i fotografije i snimke punih zračnih luka i kolodvora, ali i snimke s granice sa Slovenijom u Istri koje stižu danas popodne, a koje pokazuju dugačke kolone. Strani turisti, prema onome što su govorili novinarima, mahom ne odlaze jer se boje epidemiološke situacije u Hrvatskoj nego zašto što si ne mogu dozvoliti dvotjednu samoizolacije koja je za povratnike u Veliku Britaniju obvezna od noći s petka na subotu, a za povratnike u Sloveniju od noći s ponedjeljka na utorak. Upravo se zbog toga najveće gužve na cestovnim graničnim prijelazima, zbog velikog broja Slovenaca koji trenutno ljetuju u Hrvatskoj, očekuju tijekom vikenda i u ponedjeljak. Danas smo svjedočili pojačanom odlasku britanskih turista iz Hrvatske, koji se uistinu može nazvati i bijegom, što je sasvim logično s obzirom na rok koji im je dala njihova vlada za povratak bez obvezne samoizolacije. Sve je dovelo i do drastičnog poskupljenja avionskih karata što je bilo dodatno neugodno iznenađenje za britanske turiste koji su se odlučili vratiti u zemlju. Naravno treba uzeti u obzir da neki od stranih gostiju odlaze jednostavno zbog toga što im je godišnji ionako gotov. Kako god bilo, u Hrvatskoj je danas 20 tisuća turista manje nego jučer, a od jučer u podne do danas u podne u Hrvatskoj su 4354 Slovenca manje i, prema podacima njemačke turističke zajednice, oko četiri tisuće manje Nijemaca. Strože mjere će, kako se čini, uskoro stići S obzirom na to da se stanje s brojkama novozaraženih danima ne smiruje, a riječ je o doista velikim brojkama uzmemo li u obzir broj stanovnika, ali i to da će turizam svakim danom biti sve manji faktor u donošenju odluka, može se očekivati postrožavanje postojećih mjera i uvođenje novih. To potvrđuju i večerašnje izjave šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka i epidemiologa iz vladinog savjeta za koronavirus Branka Kolarića. No mjere ne bi trebale ići u pravcu zatvaranja. Bar ne onakvog kakvog smo imali u proljeće. “Sve mjere su otvorene, od nošenja maski do smanjenja broja ljudi na okupljanjima i tako dalje. Sve to se može donijeti”, kazao je Capak, dodavši da bi im županijski stožeri mogli reći koji im je najveći problem, najveće žarište i što bi se od mjera moglo primijeniti da se broj zaraženih smanji”, rekao je u RTL-u Danas Capak koji ostavlja mogućnosti i da se odgodi početak školske godine. Slično govori i Kolarić koji najavljuje da bi neke mjere trebale biti lokalnog karaktera. Koju prvu mjeru možemo očekivati “Broj zaraženih pokazuje ubrzanje širenja epidemije i naravno izaziva određenu zabrinutost, trebamo napraviti nove mjere, ponovno podići svijest građana i svi zajedno suzbiti porast broja zaraženih”, izjavio je u Temi dana HRT-a Kolarić i objasnio je da će za sada prilagođavati situaciju lokalnim epidemijama, odnosno mini-žarištima. “Ne želimo smanjiti slobode građana, ali ni povećati broj zaraza. Jedno se događa na račun drugog i mi moramo balansirati dok se ne proizvede cjepivo”, rekao je Kolarić. Prve informacije o novim mjerama mogli bismo imati nakon sastanka koji će Nacionalni stožer u ponedjeljak održati s lokalnim stožerima. Prva mjera koju možemo očekivati je proširenje odluke kojom je ograničeno radno vrijeme noćnih klubova jer su ministar Beroš i šef HZJZ-a Capak u nekoliko navrata spomenuli da se umjesto u klubovima zabave organiziraju na brodovima i u kućama što su istaknuli kao veliki problem.