Europska komisija jučer je i službeno odobrila Reformsku agendu koju je krajem rujna usuglasilo i poslalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Zajedno s informacijom o usvajanju, EU je dala i točan plan kako se novac dobiva i gdje on može ići.
Plan rasta za Zapadni Balkan usvojen je u sklopu aktualnog sedmogodišnjeg proračuna EU, a vrijedan je šest milijardi eura. Od toga je u BiH trebalo stići nešto više od milijardu, ali je zbog kašnjenja s usvajanjem ovog dokumenta našoj zemlji oduzeto 10 posto sredstava, odnosno nešto više od 100 milijuna eura.
Dakle, po usvajanju ovog dokumenta, BiH je “otključala” pristup iznosu od 976,5 milijuna eura. Ipak, samo nešto više od 60 milijuna eura stiže u BiH na temelju usvojene Reformske agende, dok će se za ostatak novca morati provoditi ono što je usvojeno u rujnu.
Strukturiran način podjele novca
Prije svega, novac je podijeljen na više načina, a prvi od njih je na sektore reformi koji su preslikani iz same usvojene Reformske agende. Riječ je o četiri sektora: Zelena i digitalna tranzicija, Razvoj privatnog sektora, Ljudski kapital i Temelji.
- Za Zelenu i digitalnu tranziciju predviđeno je 261,3 milijuna eura.
- Za Razvoj privatnog sektora izdvojeno je 223,7 milijuna eura.
- Za Ljudski kapital predviđen je 234,1 milijun eura.
- Za Temelje izdvojeno je 257,7 milijuna eura.
Kada uđemo u detalje dokumenta, vidi se da su predviđeni i rokovi povezani uz šestomjesečne ocjene napretka BiH u skladu s Reformskom agendom.
Prva provjera je već u ovom mjesecu, a neke od reformi koje se očekuju od vlasti BiH da urade veliki dio posla do kraja godine, daju BiH potencijal da dođe do čak 373 milijuna eura, odnosno više od trećine od ukupnih sredstava.
Međutim, da bi došle do ovog novca, vlasti BiH moraju, između ostalog:
- Usvojiti Zakon o elektroničkom identitetu i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije.
- Usvojiti zakone o struji i plinu.
- Usvojiti akcijski plan za harmonizaciju i jačanje roditeljskog dopusta na razini cijele zemlje.
- Usvojiti novi zakon o VSTV-u kojim bi se vršila adekvatna provjera imovine tužitelja i sudaca.
- Usvojiti zakon na državnoj razini koji bi zaštitio zviždače.
- Provesti snažniju zaštitu novinara od prijetnji i pritisaka na rad.
- Izvršiti isplatu dugova entitetskih emitera BHRT-u.
Ovo su, naravno, samo neke od stvari koje BiH mora provesti da bi dobila kompletan iznos, a svaka od stavki vrijedi određenu količinu novca.
Primjerice, rješavanje pitanja BHRT-a bi otključalo 10,8 milijuna eura, koliko vrijedi i ispunjavanje stavke o zaštiti novinara. Usvajanje zakona o VSTV-u vrijedi čak 14,5 milijuna eura, a druge stvari koje bi bile pokrivene ispunjenjem ovog uvjeta bi donijele još nešto više od 12 milijuna eura kroz Plan rasta.
Nešto kroz kredite i grantove, nešto kroz proračun
Osim činjenice da moramo ispunjavati uvjete da bi dobili novac, vrijedi pojasniti i kako taj novac ulazi u BiH.
Naime, kao što su sredstva podijeljena na četiri sektora, tako su podijeljena i na tri načina isplate. Nešto manje od polovine ukupnih sredstava u BiH ulazi direktno kroz proračun, a riječ je o iznosu od 454,3 milijuna eura.
Ostatak novca, odnosno 521 milijun eura, podijeljen je na grantove i kredite koji bi se isplaćivali kroz Fond investicija za Zapadni Balkan.
Ovdje je vrlo važno napomenuti da novac koji BiH dobiva kroz ovaj fond ne dolazi samo tako na ispunjene uvjete iz Reformske agende. Kako bi vlasti u BiH dobile ovaj novac, moraju prvenstveno u Bruxelles poslati listu projekata, koju sastavlja i odobrava Vijeće ministara na prijedlog nižih razina vlasti u našoj zemlji.
Kako bi proces pojednostavili, recimo da općina u BiH pošalje Vijeću ministara projekt renovacije dvorane za tjelesni odgoj u lokalnoj školi. Vijeće ministara tada razmatra projekt i ako ga odobri, šalje ga u sklopu šire liste u Bruxelles, koji ima finalnu riječ.
Ako institucija EU povezana uz Fond investicija za Zapadni Balkan odobri ovaj projekt i vlasti BiH urade dovoljno reformi da se novac osigura, ova općina će dobiti sredstva za renovaciju dvorane za tjelesni odgoj.
Naravno, ovo je mikro-primjer kojeg bi trebale slijediti sve lokalne zajednice u BiH, kojom mogu doći do, u idealnom scenariju, do više od 500 milijuna eura kroz grantove i kredite.
Lista projekata je već poslana u sklopu ranijeg prijedloga Reformske agende, koji ipak na kraju nije usvojen.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, rok za prijave je završen te će se s ove liste birati projekti koji će dalje ići na verifikaciju u Bruxelles.
U slučaju da budu odobreni i da BiH otključa sredstva za ovu namjenu, moći će se ići u implementaciju, odnosno financiranje, ovih projekata.
Scena.ba