Malo nedostaje da prestanemo govoriti o četiri godišnja doba. Klimatske promjene su učinile svoje, pa sada imamo jesen bez zime i saharska ljeta.
Dok jedni toplije vrijeme doživljavaju kao predah od uobičajenih zimskih uvjeta, drugi se brinu zbog sve učestalijih temperaturnih oscilacija. Takvi vremenski uvjeti najviše posljedica ostavljaju na zdravlje.
“Svi u sadašnjosti kukaju, međutim uvijek je klima promjenjiva, nekad ima, nekad nema snijega, nekad je i Nova godina bez snijega itd.”, kaže jedan od građana Sarajeva.
Drugi naglašava da oscilacije utječu na kronične bolesnike. Nekima, pak, toplija zima odgovara:
“Meni je to odlično da su toplije zime, jer mogu u kratkim rukavima i lagodnije se oblačiti.”
Najveći izazovi su pred poljoprivrednicima. Domaći proizvođači se moraju prilagođavati nepredvidivim uvjetima. Proljeće stiže ranije, a mrazovi kasne, te planiranje, kažu, postaje sve teže.
“Prošle godine su bili kasni mrazovi, a ove godine je bilo da je trebalo baš ranije saditi. Tako da nam preostaje da se sami borimo i da gledamo u nebo kad će što biti i da se prilagođavamo datim situacijama u datim trenucima, jer se u poljoprivredi ne može ništa dugoročno planirati”, ističe poljoprivrednik Muhamed Softić.
Stručnjaci upozoravaju da je ovakav trend rezultat dugotrajnog globalnog zagrijavanja koje se ne zaustavlja. Atmosfera se mijenja brže nego što društvo može reagirati, a s druge strane, mnoga su i nesvjesna posljedica nemarnog odnosa prema planetu.
“Porast je emisija na globalnoj razini i zbog toga nisam optimističan da su ljudi sposobni da nešto dobro urade na sve ono što su kroz industrijsku revoluciju i godine poslije doveli do toga da se atmosfera pretvori u jedan veliki staklenik. Svi scenariji upućuju da će do 2050. godine porast temperature zraka i u BiH, ali i na globalnoj razini ići od 3 do 3,5 stupnjeva Celzijusa, a do 2100. između 4 i 4,5 stupnjeva”, upozorava klimatolog Bakir Krajinović.
Posljedice se već vide i u sezonskim prognozama. Iako su temperaturne oscilacije uobičajene, svaka sljedeća zimska sezona bit će sve neizvjesnija zbog nedostatka snježnih padalina.
“Bitnije hladnoće i dalje nemamo na prognostičkim materijalima, a sve će se to odraziti i na početak zimske skijaške sezone. S druge strane, o zimi i o snijegu u nižim nadmorskim visinama u sljedećih 10 do 15 dana nema niti govora”, kaže Nedim Sladić, meteorolog.
“Do kraja tjedna širom Bosne postoji velika vjerojatnost za dugotrajnu maglu i nisku naoblaku, sunčanije u Hercegovini i na jugu Bosne. O temperaturama zraka uglavnom od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevne od 4 do 10, na jugu zemlje do 16 stupnjeva Celzijusa. Suho i stabilno u sljedećih desetak dana. U razdoblju godine u kojem se nalazimo to je nešto uobičajeno”, dodaje Ibrahim Hadžismajlović, dežurni meteorolog FHMZ.
Zime koje sve više nalikuju produženoj jeseni posljedica su klimatskih promjena, zaključuju stručnjaci, te dodaju da je neminovno da se svi aspekti društva moraju prilagoditi novim okolnostima.
Scena.ba
