Stručnjaci upozoravaju kako bi klimatske promjene mogle rezultirati otapanjem drevnih “zombi virusa” u arktičkom permafrostu i potencijalno pokrenuti novu pandemiju. Dormantne bolesti, poznate i kao Mikrobi Metuzalemi, nalaze se u permafrostu diljem Kanade, Sibira i Aljaske i pokrivaju petinu sjeverne polutke.
Zbog klimatskih promjena koje uzrokuju da Arktik brže zagrijava četiri puta brže nego ostatak planeta, znanstvenici koji su pažljivo pratili drevne viruse navodno planiraju stvaranje arktičke mreže praćenja kako bi pratili rane slučajeve bolesti uzrokovane bilo kojim drevnim sojevima.
Izolacija i stručno medicinsko liječenje također bi se primjenjivali na zaražene osobe kako bi se spriječilo širenje virusa, izvijestio je The Observer.

[Foto: Unsplash]
Imaju potencijal zaraze
“Trenutne analize prijetnji pandemijom usredotočuju se na bolesti koje bi mogle nastati u južnim regijama i potom se širiti prema sjeveru”, objasnio je profesor Claverie s Sveučilišta Aix-Marseille.
“Obrnuto, malo pažnje posvećeno je izbijanju koje bi moglo nastati na dalekom sjeveru i zatim putovati prema jugu – a vjerujem da je to propust.”
Genetičar koji je testirao uzorke iz permafrosta dodao je: “Tamo su virusi koji imaju potencijal zaraze ljudi i pokretanja novog izbijanja bolesti.” Prošle je godine izvješćeno da je jedan od uzoraka pronađen star oko 48.500 godina.
Virologinja Marion Koopmans iz Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu također je izrazila isto stajalište za publikaciju: “Ne znamo koje viruse ima tamo u permafrostu, ali mislim da postoji stvarna opasnost da bi mogao postojati onaj sposoban pokrenuti izbijanje bolesti – recimo drevni oblik dječje paralize.
Oslobodit će se ogromne količine patogena
“Morate pretpostaviti da nešto poput toga može dogoditi.” Još jedna zabrinutost je da će se s otapanjem arktičkog morskog leda povećati broj brodova, prometa i industrijskih aktivnosti u Sibiru, a zabrinutost se preusmjerava na ljude koji rade u regiji.
“Te operacije će osloboditi ogromne količine patogena koji i dalje opstaju tamo. Rudari će hodati i udisati viruse. Posljedice bi mogle biti katastrofalne”, rekao je profesor Claverie.
Koopmans je također istaknula da je “jedan od ključnih pokretača” izbijanja promjena u uporabi zemlje i navela neke povijesne primjere. “Virus Nipah prenosili su šišmiši koji su bili protjerani iz svojih staništa od strane ljudi”, rekla je virologinja.
“Slično tome, povezana je i kozji kozjak s širenjem urbanizacije u Africi. I to je ono što ćemo svjedočiti u Arktiku: potpuna promjena u uporabi zemlje, a to može biti opasno, kao što smo vidjeli drugdje.”
“Scenarij da nas neki nepoznati virus koji je nekada zaraživao Neandertalca ponovno zahvati, iako malo vjerojatan, postao je stvarna mogućnost”, dodao je profesor Claverie.
