Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) utvrdila je prijedlog zakona o fiskalizaciji i uskoro ga upućuje u parlamentarnu proceduru. Radi se o dokumentu koji predviđa potpunu digitalizaciju izdavanja i kontrole računa.
Prema najavama federalne vlade, radi se o dosad najopsežnijoj reformi fiskalnog sustava.
Zakon je u međuvremenu bio i u javnoj raspravi, a cilj ove reforme je suzbijanje utaje poreza, smanjenje jaza u PDV-u te omogućavanje Poreznoj upravi da prati svaku transakciju u stvarnom vremenu, uz značajno pojednostavljenje procedura za tvrtke.
Softver umjesto fiskalnih uređaja
Ovaj prijedlog zakona uvodi radikalnu promjenu u odnosu na dosadašnji model. Umjesto tvrdog, skupog i nefleksibilnog hardvera, novi sustav se u potpunosti oslanja na softver. Tvrtke više neće biti vezane za određene uređaje i moći će koristiti vlastitu opremu, sve dok je kompatibilna s certificiranim softverom za fiskalizaciju.
U praksi, svaka transakcija će se evidentirati kroz ESET — elektronički sustav koji automatski generira sigurnosne brojeve, komunicira s Poreznom upravom i arhivira podatke.
E-fakture postaju obvezne u B2B i javnom sektoru
Zakon uvodi jasnu razliku:
- B2B i B2G transakcije – obvezna e-faktura
- B2C transakcije – fiskalni račun (papirnati ili digitalni)
E-fakture će morati biti u EU standardu EN 16931, što znači punu kompatibilnost s europskim sustavima i automatsku obradu bez ručnog unosa. Prema stavu Vlade FBiH, ovo predstavlja najveći skok u digitalizaciji javnih financija u posljednjih deset godina.
Izuzeća od fiskalizacije
No, postoje i izuzeća, a to su banke, burze, dio odvjetnika, tradicionalni obrti…
Nakon javne rasprave, Ministarstvo je proširilo listu subjekata koji se izuzimaju od fiskalizacije. Među njima su Središnja banka BiH, banke i osiguravajuća društva, Komisija i Registar vrijednosnih papira, Sarajevska burza, odvjetnici za usluge zastupanja pred sudovima te tradicionalni i stari obrti.
Ovaj potez dolazi nakon brojnih zahtjeva stručne javnosti i poslovne zajednice. Cilj je postići veću pravnu sigurnost, manje prevara i manje troškove za tvrtke. Tako se u obrazloženju zakona navodi pet ključnih ciljeva:
- smanjenje PDV-jaza i poreznih prijevara,
- uvođenje sustava izvještavanja u stvarnom vremenu,
- prilagođavanje ekonomiji platformi,
- smanjenje administrativnih troškova za tvrtke,
- jačanje pravne sigurnosti u financijskim tokovima.
Sustav se u velikoj mjeri oslanja na europske direktive, posebno na nova pravila o PDV-u u digitalnom dobu. Također, treba istaknuti i da je javna rasprava donijela 46 prijedloga, komentara i primjedbi tvrtki, komora, udruga i pojedinaca.
Najviše rasprava izazvale su tehničke specifikacije sustava, zahtjevi za izuzeća te uloga Porezne uprave u nadzoru. Ministarstvo je prihvatilo dio primjedbi i dopunilo tekst, posebno u dijelu izuzeća i fleksibilnosti tehnoloških rješenja.
Ovaj prijedlog zakona treba prvo usvojiti Zastupnički, a zatim i Dom naroda Parlamenta FBiH, a na snagu će stupiti osmog dana od usvajanja.
Primjena počinje tek kada Ministarstvo potvrdi da su svi tehnički i organizacijski uvjeti ispunjeni — od obuke korisnika do spremnosti sustava i komunikacije s Poreznom upravom. Ideja je izbjeći kaotičan početak kakav se dogodio u nekim ranijim reformama.
Scena.ba