Šta jesti, a šta izbjegavati ukoliko imate koronu

Ne postoji čarobna prehrana koja će vam pomoći da se osjećate bolje, ali postoji nešto drugo. Naučna istraživanja su dokazala da pojedine namirnice tokom prehlade i gripe, olakšavaju simptome, prenosi Radiosarajevo.ba. Međutim, specifične smjernice za koronavirus još uvijek ne postoje, ali u nastavku pročitajte opće savjete o tome šta biste trebali unositi u organizam kada ste bolesni, ali i šta izbjegavati. Sve što do sada znamo o ovom virusu ukazuje na to da se simptomi razlikuju od osobe do osobe, a oni najčešći su suhi kašalj, temperatura i kratkoća daha, ali i gubitak mirisa i okusa, što možete doživjeti i s gripom. Ovisno o simptomima i njihovoj ozbiljnosti, i o tome ima li vam ko kuhati, vaša će se prehrana razlikovati od druge osobe koja ima COVID-19. Važno je svakako ostati kod kuće i nazvati ljekara te pronaći nekoga ko će vam nabaviti namirnice. Ako ste bolesni, a posebno ako imate temperaturu koja uzrokuje znojenje, ali i ako imate proljev, važno je piti puno tekućine, a osim vode, i ovo su dobre opcije: čaj s medom, supa, svježe cijeđeni sok. Čaj s medom će vam goditi, ali može i smiriti kašalj. Ako ne povraćate ili imate proljev, ne treba vam tekućina s elektrolitima, ali ako imate i te simptome, onda je kokosova voda odlično rješenje. Sokovi će isto tako pomoći jer će organizmu ponuditi i nutrijente. Uz sve navedeno, važno je odmarati.

Nutrijenti su važni, ali i kalorije

Organizmu su potrebne kalorije kako bi se lakše borio protiv infekcije, ali ne postoji posebna lista na kojoj stoji popis namirnica koje su dobre za infekciju. Postoje određeni nutrijenti, proteini i vitamini A,C,D i E te cink, koji će pomoći pri jačanju imunološkog sistema. Bogati su izvori karotenoida/vitamina A: mrkva, špinat, kelj, blitva, raštika, brokula, matovilac, zelena salata, paprika, paradajz, buranija, šparoge, peršun, bosiljak, dinja, tikva, tikvica, lubenica, kajsije, papaja, grejpfrut. Za vitamin C birajte paprike, narandže, ananas, limun i grejpfrut, papaju, brokule, prokulice, zelje, kelj, karfiol, kivi i peršun. Pripazite na način pripreme namirnica koje obiluju vitaminom C, jer se on lako gubi. Tijelo može samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć sunca. Ako želite povisiti nivo sunčevog vitamina, ljekari preporučuju najviše 15 minuta izlaganja sunčevim zrakama bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom. Masna riba, kao što je losos, tuna, skuša, pastrmka ili sardina, predstavljaju bogat izvor vitamina D. Vitamin E, baš kao i vitamin C, snažan je antioksidans. Orašasti plodovi, sjemenke i hladno prešana biljna ulja bogati su vitaminom E. U tomr prednjače orasi i bademi, suncokretove i sjemenke tikve te suncokretovo i maslinovo ulje. Odličan je izvor vitamina E i ulje pšeničnih klica. Cink iz crvenog mesa smatra se izrazito iskoristivim jer čak i male količine crvenog mesa u prehrani povećavaju apsorpciju cinka iz svih ostalih prehrambenih izvora cinka kao što su mahunarke i drugo povrće poput brokule, karfiola, kelja i kupusa.

Koje namirnice izbaciti

Alkohol uzrokuje dehidraciju i može negativno utjecati na imunološki sistem. Ako imate probavne smetnje, bolje je izbjegavati teško probavljivu hranu jer će vam oduzeti energije i dodatno uznemiriti trbuh. Krekeri, začinjena hrana mogu iritirati grlo ako vas boli, piše eatingwell.com. marko-alilovic.com