Nedavno je Europski parlament (EP) usvojio rezoluciju o “očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji”, čime se još jednom otvorila rasprava o zločinima totalitarnih režima na prostoru bivše Jugoslavije.
U rezoluciji, koju je predložila slovenska europarlamentarka Romana Tomc (EPP), oštro se osuđuju svi oblici totalitarizma, uključujući komunizam te se traži otvaranje i ispitivanje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi, UDBA-e i KOS-a. Rezolucija je odmah izazvala podjele u Europskom parlamentu, osobito među zastupnicim desnog i lijevog političkog spektra.
Dok lijeve političke grupacije upozoravaju na “pokušaj povijesnog revizionizma”, iz redova desnog centra i konzervativaca ističu potrebu za ravnotežom i priznavanjem svih žrtava, bez obzira na ideološki predznak. Rezolucija također, s obzirom na to da je slovenski parlament 2024. donio zakon o zabrani upotrebe simbola nacizma i fašizma i njihovih kolaboracionističkih režima, ističe da bi trebalo osuditi sve totalitarne režime i da se njihovi simboli, uključujući komunističke, ne bi smjeli promicati.
Uz to, od slovenske vlade se traži da vrati Dan sjećanja na žrtve komunizma koji je ukinut 2023. godine. Za komentar o rezoluciji upitali smo hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola (HDZ/EPP), koji je dao podršku dokumentu. Na početku je istaknuo kako je usvajanje rezolucije važan iskorak u suočavanju s totalitarnim nasljeđem.
‘SDP-ovci su htjeli to maknuti s dnevnog reda’
“Europski parlament potvrdio je u svojoj rezoluciji da su nacistički, fašistički i komunistički totalitarni režimi počinili teške zločine koji su oblikovali povijesnu percepciju diljem Europe, te je ponovio svoju čvrstu osudu svih oblika totalitarizma i autoritarizma, uključujući komunizam. U rezoluciji se naglašava da se zločini počinjeni tijekom Drugog svjetskog rata u Sloveniji i drugim republikama bivše Jugoslavije nikada ne smiju zaboraviti, kao i da je važno priznati patnje svih žrtava, bez obzira na ideološku pozadinu počinitelja”, kazao je.
Naglasio je da se posebno osuđuje svako umanjivanje i trivijalizacija zločina koje su počinili nacistički i fašistički režimi i njihovi saveznici, ali i zločina koje su počinile kolaboracionističke snage te jugoslavenske komunističke vlasti nakon rata. Dodao je kako je Parlament istaknuo da zločini jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni samo na Sloveniju, već su pogađali sve bivše jugoslavenske republike i autonomne pokrajine.
“Stoga se u rezoluciji ponavlja poziv na sveobuhvatno ispitivanje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e, kako bi se rasvijetlila puna istina i odala dužna počast žrtvama. U Europskom parlamentu kontinuirano podsjećam na zločine komunizma i opasnosti od relativiziranja komunističkih zločina koje dolaze od lijevih političkih grupacija u Europskom parlamentu. Zar nije porazan podatak da su kolege iz SDP-a željeli maknuti glasovanje s dnevnog reda o ovoj važnoj temi i da su za to micanje i glasovali, što je zabilježeno u sustavu glasovanja Europskog parlamenta?”, poručio je Sokol.
FOTO: Lucija Ocko / CROPIX
‘Imamo Europski dan sjećanja’
Podsjetimo, u Hrvatskom saboru je u lipnju odbijen prijedlog o uvođenju Dana sjećanja na žrtve komunizma. Sokol je na to kazao da je neosporno da je vladajuća većina u Hrvatskom saboru ujedinjena u osudi komunističkih zločina i da Vlada Republike Hrvatske kroz niz svojih politika, od institucionalne podrške do kulturnih inicijativa, sustavno njeguje sjećanje na žrtve komunizma.
“Što se tiče konkretne inicijative o osnivanju Dana sjećanja na žrtve komunizma, važno je napomenuti da je ona došla kao prijedlog u okviru rasprave o potpuno drugom zakonskom aktu, izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Taj kontekst pokazuje da se tema pokušala iskoristiti u dnevnopolitičke svrhe.
Podsjećam, također, da se od 2020., tj. od stupanja na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, 23. kolovoza obilježava kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma”, poručio je.
‘Takva propaganda je devedesetih prethodila ratnoj retorici’
Upitan za komentar nedavnog priloga srpske televizije u kojem je, uz izvještaj o koncertu Marka Perkovića Thompsona, umetnuta pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”, koja nije izvedena, Sokol nije sakrio ogorčenost takvom vrstom manipulacije. “Umetanje pjesme koja nije bila izvođena na koncertu u televizijski prilog o nastupu Marka Perkovića Thompsona predstavlja klasičan primjer propagande i svjesne medijske manipulacije”, kazao je.
Dodao je da je takav čin suprotan načelima objektivnog informiranja i da je tu riječ o pokušaju stvaranja iskrivljene slike s ciljem diskreditiranja Republike Hrvatske i hrvatskog naroda koji je na tom događaju bio okupljen u duhu zajedništva, dostojanstva i ljubavi prema domovini. “Nažalost, ovakve metode nisu iznimka, već dio šireg propagandnog okvira srbijanskih medija, koji djeluju pod izravnim utjecajem Vučića, u državi gdje sloboda medija ne postoji”, poručio je.
Sokol je ukazao na ta da je u više navrata u EP-u jasno osudio koncept takozvanog “Srpskog sveta”, koji nije samo politički retrogradan, kako je rekao, već i opasan po stabilnost jugoistočne Europe i europske vrijednosti. “Takvo svjesno plasiranje lažnog sadržaja s ciljem demonizacije druge države ili naroda iznimno je opasno jer se oslanja na iste obrasce koji su devedesetih godina prethodili ratnoj retorici i sukobima. Umetanje neistinitih informacija, poput montiranja pjesme takvog narativa, koja nije izvedena, nije samo neetično novinarstvo već je svjestan pokušaj poticanja netrpeljivosti”, zaključno je poručio Tomislav Sokol za Direktno.
Scena.ba