Smiljka Brtan: Povodom 50 godina od prvih Igara i 40. izdanje koje je pred nama

„U jednom trenutku teatarske opstojnosti u bosansko- hercegovačkim prostorima, u trenutku onoga što se postiglo u vremenskom odsječku jedne sezone (…), Jajce raskriljuje svoju odoru, prihvata pozorište u svoj povijesni kolorit, silazi ta povijest pompozno da pompoznije ne može biti, iz svoje tvrđave, iz svoje jajolike postojbine, i ti zidovi smisaonog ljudskog utvrđenja silaze dolje, u grad, uključuju se u igru, bude svojevrstan ritual kojim se
nitko ne može podičiti (…) Jajce nije samo prostor u koji smo smjestili, za trenutak, svoje pozorište, Jajce je dio našeg pozorišnog govora.“
Ovakvim je biranim i pohvalnim riječima Vojislav Vujanović pisao o XVIII. Pozorišnim igrama BiH u Jajcu, davne 1988. godine. Učinilo mi se prikladnim upravo u ovoj, za Igre
obljetničkoj, jubilarnoj, 2021. podsjetiti na Vujanovićev uvodnik. Jer, zaista, mnogobrojni glumci, redatelji, teatrolozi, kritičari, gosti… u Jajce su dolazili i odlazili, dinamika, kvalitet, doseg, ritam, program Igara se mijenjao iz godine u godinu, i tako tijekom četrdeset godina, ali nešto se nikada nije mijenjalo: ruke kojim Jajce grli svoje goste, svoje umjetnike, jedinstveni teatarski jezik kojega ovaj pitomi, šarmantni povijesni grad još od 1971. usavršava.
Došli smo tako do trenutka kada na neki način treba obilježiti i proslaviti opstanak i kontinuitet najstarijeg teatarskog festivala u Bosni i Hercegovini, ali ne samo to: potrebno je podsjetiti i na činjenicu da Jajce Pozorišnim/Kazališnim igrama zauzima značajno mjesto na kulturnoj mapi naše države, povezujući se sa svim većim kulturnim središtima Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Podarimo, uostalom, i značaj činjenici da
su se Igre, poput feniksa, nakon mučne desetogodišnje stanke, izdigle iz pepela, obnovile i nastavile svoju misiju okupljanja najznačajnijih, najzanimljivijih, najboljih teatarskih uradaka aktualne sezone. Danas u publici tijekom festivalskih dana pronalazimo ljude koji su pljeskom nagrađivali glumce još od njihova osnivanja i takvu ljubav, dosljednost, takav entuzijazam pokušavamo usaditi i u mlađe generacije, u novu, svježu publiku: cilj nam je bogatim programom obilježavanja četrdeset izdanja ovoga Festivala uputiti mlade ljude na značaj Pozorišnih/Kazališnih igara u Jajcu, na sve one sjajne i važne trenutke koji su se utkali u pola stoljeća života Igara i samoga grada Jajca, kao i potaknuti ih da ovu tradiciju poštuju i čuvaju.
Nešto stariji od samoga festivala je Dom kulture Jajce, svojevrsni simbol našega grada, pod čijim su se okriljem odvijale ne samo natjecateljske i gostujuće predstave već i bogati prateći programi, izložbe, koncerti, pjesničke večeri, okrugli stolovi, edukativni projekti itd., još od 1968. godine. No, kao Javna ustanova „Dom kulture Jajce“ Jajce osnovana je od strane Općinskoga vijeća 2005. godine, a u svrhu zadovoljavanja kulturnih potreba svojih građana, poticanja i očuvanja kulturne baštine, poštovanja slobode stvaralaštva i prava na kulturno ostvarivanje. U sastavu Doma kulture djeluju i gradska galerija i gradska knjižnica. Časnu, ali i odgovornu i zahtjevnu ulogu ravnateljice ove po mnogočemu značajne ustanove preuzela sam 23. siječnja 2018. godine te sam se tijekom svoga mandata trudila poboljšati uvjete i iskoristiti mogućnosti koje ovaj prostor u kulturnome, obrazovnome i djelatnome smislu pruža, a na opće dobro naših građanki i građana kao i svih naših gostiju, umjetnika, stvaratelja, kreativaca. Treba svakako spomenuti da
je, pored Pozorišnih/Kazališnih igara, Dom kulture zaslužan za organizaciju i još tri manifestacije, izrazito važne kako za Jajce tako i za širi bosanskohercegovački kulturni kontekst: Plivske omahe, Likovna kolonija i Septembarske večeri. Ističem također
osobito i napore koje ulažemo u osmišljavanje i kontinuirano održavanje edukativnih programa kako bismo potaknuli javnost da se što intenzivnije uključuje u umjetničke programe i projekte (kroz razgovore, radionice, tematske tribine, okrugle stolove, namjenske programe za djecu i mlade, škola crtanja, kreativne programe i radionice itd.). Kontinuirano smo se trudili da različitim programima otvorimo Jajce međunarodnoj suradnji.
Ugostili smo, osim mnogih regionalnih umjetnika, i Omladinski gudački orkestar iz Nizozemske te ponajbolje svjetske jazz glazbenike iz New Yorka, Indonezije… a ovakve oblike suradnje planiramo obogaćivati i proširivati i u budućnosti.
No, nesumnjivo, Pozorišne/Kazališne igre projekt su u kojemu se najjasnije ogleda značaj JU Dom kulture Jajce. U kronološkome slijedu, za Igre je važno nekoliko datuma: 20.
lipnja 1971. započeo je prvi festival te se održavao u kontinuitetu, uz aktivno sudjelovanje i redoviti odziv svih profesionalnih teatarskih kuća u BiH, sve do 8. lipnja 1991.
Nakon pauze uzrokovane ratom, Pozorišne/Kazališne igre, konceptualno ponešto izmijenjene, nastavljaju svoj „put“ 2003. godine. U prvoj su, doratnoj fazi, teatarske kuće same birale ostvarenja s kojim će se predstaviti u natjecateljskome dijelu
programa, a poslije su, od 2003. to činili selektori, koji su nakon odgledanih prijavljenih predstava, procijenili koja su najkvalitetnija teatarska ostvarenja u prethodnoj sezoni domaćih teatarskih kuća. No, Igre su oduvijek – pa tako i danas – mjesto
stvaranja, susreta, dijaloga, komunikacije, ideja, novih projekata
kojima je teatar „zajednički nazivnik“, ali uključuje i podrazumijeva i druge umjetničke discipline, odnosno istodobno promovira književnost, likovnu i glazbenu umjetnost te kulturno- povijesnu baštinu.
Uz sve izazove, uspone i padove, financijske i organizacijske probleme koji su, uostalom, redovita pratilja svih kulturno-umjetničkih manifestacija u Bosni i Hercegovini, s
ponosom mogu konstatirati da je JU „Dom kulture Jajce“, svake godine, uz iznimku spomenute pauze, s uspjehom i na visokoj razini ostvario ovaj zahtjevan, ali iznimno značajan višednevni i programski bogat projekt.
Osobito sam sretna što smo i usred kaotičnoga razdoblja pandemije korona-virusa bili dovoljno hrabri da inzistiramo da Igre ostvare svoj kontinuitet te smo uz sve mjere opreza i osobitu pažnju natjecateljski i popratni program 39. Pozorišnih/Kazališnih igara uspješno okončali, na radost nas, naših gostiju i jajačke publike, uvijek željne teatarske umjetnosti.
A obilježiti jedan okrugli rođendan, jedan jubilej od nas kao organizatora zahtijeva i iziskuje još veći trud i napor, no sretni smo što smo pronašli suradnike s kojima ćemo i taj cilj ostvariti i četrdesetome jubileju podariti karakter kakvog zaslužuje.
Prigoda je to da se prisjetimo svih onih koji su na određeni način dali svoj nesebičan doprinos kako bi se ovaj festival održavao, unatoč mnogim poteškoćama.
Također, ove smo godine koncept izbora natjecateljskog programa vratili „na stare postavke“: pozvali smo teatarske kuće da same predlože svoju predstavu koju smatraju najboljom i koju će izvesti pred zahvalnom jajačkom publikom. Učinilo nam se važnim i nužnim objaviti i Monografiju koja će svojim detaljnim i pomno promišljenim sadržajem biti važna ne samo za povijest festivala nego i za bosanskohercegovačku teatrološku baštinu.
Monografija će zasigurno biti važna i za daljnja istraživanja bosanskohercegovačke teatrologije, osobito zato što su u rad na ovome zahtjevnom projektu uključeni naši najznačajniji suvremeni redatelji, teatrolozi, kritičari, povjesničari i dramaturzi, na čelu s glavnim urednikom redateljem Markom Misiračom.
Još jedan izuzetno važan i kreativan doprinos u našemsvečanom obilježavanju bit će i dokumentarni film „Neka igre traju“ autora i scenarista Dževdeta Tuzlića. U ovome zanimljivom dokumentu vremena bit će prikazani, riječima samoga autora, ljudi koji su isijavali umjetnost svim svojim bićem te ga pretvarali u predstave koje je publika voljela.
Svojevrsna je to lepeza razmišljanja i stavova o kulturnoj misiji Pozorišnih/Kazališnih
igara u Jajcu, svjedočanstvo protagonista i kroničara kulturne zbilje Bosne i Hercegovine, ali i stanovnika grada Jajca.
U bogat prateći program ubrojit ćemo promociju same monografije, knjiga, časopisa, zatim likovne izložbe te hommage našim zaslužnim prijateljima festivala koji, nažalost, više nisu među nama. I ove će godine Jajce posjetiti mnogobrojni gosti, prijatelji i ljubitelji Igara, od kojih, svatko na svoj način, podržava najstariji teatarski festival u Bosni i Hercegovini.
Vjerujemo da će svečana atmosfera dodatno uljepšati naša druženja, susrete, dijaloge, a
za tu osobitu atmosferu dužni smo izreći i nekoliko zahvala: nemoguće je nabrojati sve pojedinačno, no iskazujemo zahvalu svima koji su na bilo koji način potpomogli i omogućili proslavu ovoga jubileja (našim pozorišnim/kazališnim kućama, glumcima, redateljima, selektorima, čuvarima ključa grada, voditeljima okruglih stolova, svim „teatarskim trudbenicima“).
Također, posebnu zahvalu upućujemo timu koji se, na čelu s urednikom Misiračom, potrudio da ova monografija na vrijeme „ugleda svjetlo dana“, kao i Dževdetu Tuzliću za iznimno vrijedni vizualni dokument naših Igara.
Osjećam da mi je dužnost napomenuti i sljedeće: svaka manifestacija, pored entuzijazma profesionalaca, napora organizatora i njihove međusobne suradnje, naravno, zahtijeva i
snažnu financijsku potporu. Općina Jajce i resorna ministarstva najvećim dijelom preuzimaju na sebe ovaj dio odgovornosti.
Bojim se, međutim, da festival ovakvoga formata, s ovakvom tradicijom zaslužuje mnogo više. Mogli bismo se, prvenstveno, upitati o čemu ovise sredstva koja će uopće neka značajna kulturna manifestacija dobiti. O sposobnosti ravnatelja/direktora kulturne institucije? Političke tj. stranačke podobnosti istoga? O kulturnoj strategiji države? Problem zapravo i jest u tome što jasne i dosljedne strategije nema te se, bez želje da se bilo koji
događaj obezvrijedi, događa da razni populistički događaji uživaju daleko veću financijsku potporu nego manifestacija koja je doista od značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, njezinu
kulturnu tradiciju kao i budućnost. Bez namjere, također, da zasjenimo radost ovakvoga jednog jubileja, ipak imajmo na umu da su izazovi koje obljetnice stavljaju pred nas redovito i podsjetnici koliko je potrebno boriti se i izboriti za pravedniju, promišljeniju i racionalniju raspodjelu kulturnih sredstava.
Stoga se nadamo da će općina Jajce, kao osnivač JU Doma kulture Jajce biti svjesna važnosti ove institucije u širem kontekstu, te da će je nastaviti podržavati, nadamo se i u većoj mjeri, kako financijski i kadrovski tako i u smislu prostornih i tehničkih uvjeta.
Uz tu nadu i želju, zahvaljujem se načelniku, predsjedatelju i vijećnicima OV Jajce na dosadašnjoj potpori. Također, upućujem zahvalu i ministru kulture, obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa u Vladi KSB, gospodinu Bojanu Domiću, potom, ministrici kulture i športa u Vladi FBiH gospođi Zori Dujmović te Ministarstvu civilnih poslova na višegodišnjoj financijskoj potpori.
Sve ove godine Pozorišne/Kazališne igre uživaju ljubav naših profesionalnih teatarskih kuća, alternativnih i gostujućih teatara, njihovih ravnatelja, direktora, glumaca, redatelja,
dramaturga. Nadamo se da osjete ljubav koju im uzvraćamo, oko čega se osobito trude djelatnici Doma kulture – stoga, hvala i našim bivšim i sadašnjim djelatnicima koji su ulagali znanje, trud, energiju, vrijeme, ljubav i radost u ovu ustanovu.
Prate nas redovito i medijski pokrovitelji Igara: BHRT, FTV, Radio Jajce, Jajce Online, marko-alilovic.com ,Volim Jajce…, te i njima iskazujemo posebne zahvale.
Međutim, najvjernija nam je pratnja – naša publika. Svima koji su s nestrpljenjem i radošću ulazili u dvoranu Doma kulture, čekajući da se ugase svjetla, podigne zastor i otpočne teatarska čarolija – hvala na potpori i na tome što vole teatar koliko i mi.
Pandemija nam je pomutila mnoge planove, ali s jednakim, ako ne i većim, žarom i hrabrošću koračamo prema četrdesetim, jubilarnim jajačkim Pozorišnim/Kazališnim igrama.
Već četrdesetu godina na sceni Doma kulture gledat ćemo vrhunska glumačka i redateljska imena, najznačajnije domaće, regionalne i svjetske pisce, klasična i moderna djela, stilske,
žanrovske i estetičke koloplete. Uz bogat prateći program i drage, uvijek rado viđene prijatelje festivala, Jajce i ove rođendanske, 2021., raskriljuje svoju odoru i prihvaća teatar u svoj povijesni kolorit.
Smiljka Brtan, ravnateljica