Stellan Skarsgård, jedan od najcjenjenijih europskih glumaca, izazvao je buru u filmskom svijetu svojim otvorenim komentarima o Ingmaru Bergmanu, švedskoj redateljskoj legendi, tijekom gostovanja na filmskom festivalu u Karlovym Varyma.
Poznat po lakoći s kojom prelazi iz velikih blockbustera poput ‘Dine’ u autorske filmove poput ‘Sentimentalne vrijednosti’ Joachima Triera, Stellan Skarsgård jednako je izravan i kad govori o kolegama iz filmske industrije. Na festivalu u Karlovym Varyma, gdje je promovirao novi film i primio priznanje za životno djelo, Skarsgård je šokirao publiku iskrenim riječima o Ingmaru Bergmanu, s kojim je surađivao 1986. godine na kazališnoj produkciji Strindbergove ‘Igre snova’.
Progovorio je o odnosu s Bergmanom i to bez dlake na jeziku: ‘Moj složen odnos s Bergmanom povezan je s činjenicom da nije bio baš drag čovjek. Bio je dobar redatelj, ali i dalje možete osuditi osobu kao kretena. Caravaggio je vjerojatno također bio kreten, ali je slikao odlične slike.
Bergman je bio manipulativan. Bio je nacist tijekom rata i jedina osoba koju poznajem koja je plakala kada je Hitler umro. Stalno smo ga opravdavali, ali osjećam da je imao vrlo čudan pogled na druge ljude. [Mislio je] da neki ljudi nisu vrijedni. Osjećalo se to, kada je manipulirao drugima. Nije bio drag’.
Ingmar BergmanIzvor: Profimedia / Autor: INTERFOTO / Personalities, INTERFOTO / Alamy / Profimedia
Iako su mnogi Bergmanovi obožavatelji prihvatili njegovo kasnije odricanje od nacizma, Skarsgård podsjeća da je redatelj imao 26 godina kad je Hitler počinio samoubojstvo 1945. i već bio etablirani umjetnik. Švedska je tijekom rata bila službeno neutralna, ali pojedini političari i javne osobe simpatizirali su nacistički režim.
Bergman je naime već kao šesnaestogodišnjak na obiteljskom putovanju u Njemačku 1934. svjedočio Hitlerovu govoru: ‘Hitler je bio nevjerojatno karizmatičan. Elektrizirao je masu’,’ prisjetio se redatelj, a obitelj je nakon toga stavila Hitlerovu fotografiju pored njegovog kreveta. ‘Nacizam koji sam tada vidio djelovao je zabavno i mladenački’.
Kasnije je, suočen s ratnim zločinima, javno priznao zablude i izrazio duboko kajanje.
Bergman je, prema vlastitim riječima, dugo podržavao Hitlera i nacizam, što je priznao u memoarima ‘Čarobna svjetiljka’: ‘Godinama sam bio na Hitlerovoj strani, radovao se njegovim uspjesima i žalio zbog njegovih poraza.” Tek nakon otkrivanja užasa koncentracijskih logora, Bergman se potpuno odrekao nacizma: “Kad su se otvorila vrata logora… odjednom sam bio lišen nevinosti.’
Slučaj Larsa von Triera
Unatoč svemu, Skarsgård ne zagovara brisanje Bergmanovog opusa. Osvrnuo se i na slučaj Larsa von Triera, svog dugogodišnjeg suradnika, kojeg je Cannes proglasio ‘personom non grata’ nakon nespretne šale o nacizmu.
‘Svi u toj prostoriji znali su da nije nacist, da je zapravo suprotnost, ali su to ipak stavili u naslov. Onda ljudi koji čitaju samo naslove misle da je nacist. Samo je ispričao lošu šalu. Lars je odrastao s ocem Židovom, a kad mu je majka umirala, rekla mu je da mu to nije pravi otac, nego njezin šef, Nijemac’, objasnio je Skarsgård.
Dotaknuo se i razlika u pristupu cenzuri i jeziku: ‘U Americi imate toliko zabranjenih riječi. Moja djeca mogu reći što god žele – sve ovisi o namjeri.’
Scena.ba