Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik HRS-a Slaven Raguž pozvao je predstavnike političkih stranaka koje su u koaliciji sa SDP-om da slijede primjer Nermina Nikšića, koji je najavio odlazak u mirovinu nakon ovog mandata, s naglaskom, kako je rekao, na “stranke iz hrvatskog naroda”.
“Nama je prijeko potrebna smjena generacija. Ova generacija političkih vođa pala je na svim mogućim ispitima i nadam se da će njegov primjer pratiti i kolege iz drugih stranaka”, rekao je Raguž u emisiji Dan uživo.
Podsjetio je kako je prije godinu dana, gostujući na N1, kazao da se blokade u državnim institucijama, unatoč najavama prvenstveno lidera HDZ-a Dragana Čovića, neće riješiti sve do izbora.
“Nažalost, dobar sam u tim političkim predviđanjima; koliko sam dobar tu, toliko sam loš u sportskoj kladionici. Žao mi je što sam loš, inače se ne bih bavio ovim poslom. Sve će se riješiti na izborima u listopadu. Do tada će se samo kupovati vrijeme. Niti jedan zakon kojim su mahali u naslovima – ‘evo, samo što nismo ušli u Europsku uniju’ – nije zadovoljio kriterije definirane u Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i općenito u Europskoj uniji. Niti jedan zakon kojim su mahali, poput zakona o pranju novca i sukobu interesa, nije ni krenuo u implementaciju na nižim razinama vlasti. Dakle, sve je to bio samo marketing i reklama – problemi će ostati sve do izbora, a onda ćemo vidjeti kakva će biti volja naroda; o tome će sve kasnije ovisiti”, rekao je Raguž.
“Međusobni talovi”
Na pitanje zašto je HDZ ostao u zagrljaju SNSD-a unatoč tome što je Milorad Dodik sa svojim suradnicima kočio europski put BiH za koji se, prema Čovićevim riječima, HDZ zalaže, Raguž je naveo kako je riječ o partikularnim interesima i međusobnim “talovima” (dogovorima). Navodi kako nije u pitanju samo HDZ, već i pojedini partneri iz Sarajeva.
“Ti njihovi partikularni interesi, ti međusobni talovi, ti međusobni poslovni dogovori – to više nisu politički, to su poslovni dogovori, jedino zbog čega su oni ušli u politiku i čime se bave. Dakle, sve ono što govore nema apsolutno nikakve veze s njihovim političkim djelovanjem i svjedočenjem njihova angažmana, jer su svi toliko dugo u politici da bi se trebali ne samo konzumirati, nego i nazirati plodovi njihova rada. Međutim, na kraju smo dobili jedno veliko ništa. Partikularni interesi su uvijek jači od bilo kakvog političkog angažmana kod tih ljudi. To nije nikakvo iznenađenje jer, poznajući rad tih političkih subjekata, to je njihov modus operandi i njihov modus vivendi u političkom svijetu. Nažalost, narod ih je birao, vidjet ćemo što će biti u listopadu”, kazao je.
Južna interkonekcija i Amerikanci
Komentirajući činjenicu da u Bosni i Hercegovini nije postignut dogovor u vezi s izgradnjom Južne interkonekcije te da će taj projekt realizirati američke tvrtke, kazao je kako je to “u jednu ruku dobro, a u drugu ruku loše”.
“Dobro je zato što Americi nitko od ovih naših vlastodržaca nema hrabrosti i smjelosti reći ‘ne’, jer tko zna što bi mu Amerika mogla izvući. Činjenice su jasne: sve ove nesuglasice koje vidite, prepucavanja, kao gospodin Čović nas brani i obrnuto – to je sve kazalište za neupućene. Bit će onako kako Amerika kaže. To je bilo jasno na prvim sastancima na koje su dolazili pravnici iz tima predsjednika Donalda Trumpa. Jasno je da će biti kako Amerika kaže i u tome vidim dobro, projekt ide dalje. Treba naći način kako zadovoljiti interes jedinica lokalne samouprave kroz koje će plinovod prolaziti i to ugraditi u buduće izmjene zakona. A zašto je to loše? Zato što nismo sposobni sami naći rješenje pa moramo gledati koji će nam mentor iz međunarodne zajednice reći što i kako raditi. Očigledno je ova generacija političara pala na svim ispitima i vrijeme je da idu u ropotarnicu povijesti”, smatra Raguž.
“Predizborni proračun”
S obzirom na to da traje sjednica Federalnog parlamenta na kojoj se raspravlja o proračunu, Raguž je oštro kritizirao taj dokument.
“Glavna suštinska zamjerka je ta što je proračun očigledno predizborni. Vidi se da smo u izbornoj godini i strukturiran je tako da ulazimo u kreditnu spiralu, jer se planira zaduživanje od preko milijardu maraka za zadovoljavanje socijalnih politika i kupnju socijalnog mira. Očigledno aktualna većina ne planira biti i buduća vlast, pa namjerava poput pijanih bogataša pokupiti sve što se može. Zaduženje je ocijenjeno kao pozitivan prihodovni impuls, a mi kao zastupnici ne znamo niti jedan detalj o kreditiranju koje će nam unuci vraćati. Primjer je zaduživanje na Londonskoj burzi po lihvarskim kamatama za vraćanje prethodnih kredita s manjim kamatama. Tražio sam detalje ugovora, dobio sam nula odgovora. Skrivanje detalja pokazuje da nisu sposobni potaknuti gospodarski rast, nego se oslanjaju isključivo na kredite”, mišljenja je Raguž.
“Kupovina socijalnog mira”
Kazao je kako povećanje mirovina jest korak naprijed, ali da treba pogledati širu sliku.
“To je kao da uzimamo lijek za temperaturu, a imamo teže bolesti. Riješimo temperaturu, a ne saniramo uzrok. Milijardu i sto milijuna maraka bit će potrebno za implementaciju ovog zakona. Nisam dobio odgovor kako se planira podmiriti taj financijski teret – hoće li to biti dodatno kreditiranje ili ministar ima čarobni štapić? Znamo da ga nema. Tu vidim glavni problem; mirovinski fond u potpunosti prelazi u proračun i svaka ekonomska anomalija rezultirat će novim zaduženjima za servisiranje mirovina. To je još jedan dokaz kupovine socijalnog mira”, istaknuo je.
“Ne dirajte beneficije, kladionice i banke”
Na dnevni red sjednice Zastupničkog doma PFBiH nije uvršten Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti FBiH, čiji je Raguž supredlagatelj.
“Ne dirajte u beneficije, kladionice i banke. Sve ostalo možete dirati. U tom segmentu treba gledati zašto je prijedlog odbijen. Svi spominju ‘bijeli kruh’ kao glavnu stvar, ali tu je i zamrzavanje osnovice te onemogućavanje budućeg dizanja plaća političarima, kao i smanjenje primanja za potrebe socijalnih davanja. Taj je prijedlog već sedam mjeseci u proceduri, Vlada se nije očitovala. Suština je da nitko od vladajućih koji su bili suzdržani ili protiv ne želi da se zadire u beneficije, baš kao ni u kladionice i banke. Vidjeli ste diskusije o nedostatku novca za citostatike i deficit Fonda solidarnosti od 120 milijuna maraka. Novca ima, samo se troši nenamjenski i za privatne interese”, poručio je Raguž.
Scena.ba