Putin: “Cijela Ukrajina je naša”

// {je_post_tema}

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija ne traži kapitulaciju Ukrajine, već priznanje stvarnosti “utvrđene na terenu”. Ovu izjavu dao je na plenarnoj sjednici Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

  • Here goes your text … 
  • Select any part of your text to access the formatting toolbar.
  • Here goes your text … 
  • Select any part of your text to access the formatting toolbar.

Putin je ponovio svoju tezu da smatra Ruse i Ukrajince jednim narodom, uz teritorijalnu pretenziju: “Vjerujem da su ruski i ukrajinski narod jedno. U tom smislu, cijela Ukrajina je naša. Gdje god kroči ruski vojnik, naše je.“

Ruski predsjednik je naveo da Rusija nikada nije sumnjala u pravo Ukrajine na suverenitet, ali i da je Ukrajina tokom proglašenja nezavisnosti 1991. godine bila “neutralna država”.

Također je rekao da Rusija „ne isključuje“ zauzimanje ukrajinske regije Sumi, prenosi Reuters. U svom govoru osvrnuo se i na navodne zločine ukrajinskih snaga protiv civilnog stanovništva tokom osvajanja ruske regije Kursk.

“Posljednja greška Kijeva”

Obrazložio je ruske vojne akcije stalnim ukrajinskim napadima na pogranična područja Rusije: “Zašto to radimo? Zato što predstavljaju prijetnju za nas. Konstantno granatiraju pogranična područja. To je rezultat njihovih, po mom mišljenju, apsolutno nepismenih i potpuno neopravdanih poteza.”

Putin je upozorio i na mogućnost upotrebe nuklearnog oružja protiv Rusije, tvrdeći da bi to bila posljednja greška onih koji bi to pokušali: “Upotreba nuklearnog oružja protiv Rusije bila bi posljednja greška Kijeva.”

Rat u Ukrajini

Podsjetimo, Putin je krajem februara 2022. godine pokrenuo totalnu invaziju na Ukrajinu, što je označilo početak najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata. Invazija je uslijedila nakon godina destabilizacije i hibridnog rata u istočnoj Ukrajini te nezakonite aneksije Krima 2014. godine, ali je s kopnenim snagama, raketnim napadima i zračnim udarima na više frontova eskalirala sukob na dramatičan način.

Od tada su deseci ukrajinskih gradova i sela sravnjeni sa zemljom, uključujući Mariupolj, Bahmut, Severodoneck, Avdijivku i mnoga naselja u regijama Harkiv, Herson i Zaporižja. Tisuće civila su ubijene, a milioni su prisiljeni na bijeg.

Ruske snage kontinuirano raketiraju civilnu infrastrukturu – bolnice, stambene zgrade, škole, elektroenergetski sistem i skloništa – uprkos međunarodnim konvencijama humanitarnog prava. Ujedinjeni narodi i brojne međunarodne organizacije dokumentirali su mnoge ratne zločine, uključujući napade na civile, mučenja, silovanja i prisilna premještanja djece s okupiranih teritorija.

Scena.ba