Ako postoji oblik života koji bi bez većih problema mogao “spakirati kofere” i preseliti se na Mars, to su – lišajevi. Ova fascinantna simbioza gljiva i algi ili bakterija već se dokazala kao prvak preživljavanja u ekstremnim uvjetima na Zemlji, a najnovije istraživanje znanstvenika iz Poljske i Njemačke pokazuje da bi isto mogli učiniti i na Marsu.
Istraživači su odlučili preskočiti postupan pristup i umjesto polagane izloženosti uvjetima s Marsa, lišajeve su podvrgnuli šok-terapiji: u svega nekoliko sati primili su količinu zračenja koju bi na Crvenom planetu inače upijali tijekom cijele marsovske godine.
Preživjeli su – i ostali aktivni
Rezultat je iznenadio i same znanstvenike. Ne samo da su lišajevi preživjeli ekstremne uvjete, već su ostali metabolički aktivni. Drugim riječima, nisu se povukli u pasivno stanje, već su nastavili funkcionirati, unatoč intenzivnom zračenju i simuliranoj marsovskoj atmosferi.
Kako piše LiveScience, eksperiment se odvijao u vakuumskoj komori u Varšavi, dizajniranoj da oponaša Marsove uvjete – nizak atmosferski tlak, temperaturu i sastav plinova. U testiranju su korištene dvije vrste lišajeva: Diploschistes muscorum i Cetraria aculeata.
[Foto: NASA]
Diploschistes muscorum – prvak među preživjelima
U ovom surovom testiranju, Diploschistes muscorum pokazao se kao izdržljiviji od druge vrste. Njegove su stanice pretrpjele manje oštećenja, što ga čini posebno zanimljivim za daljnja istraživanja i potencijalnu ulogu u budućim eksperimentima s terraformiranjem Marsa ili testiranjem života u ekstremnim okruženjima.
Iako je jasno da uvjeti u laboratoriju ne mogu u potpunosti replicirati surovost stvarne Marsove površine – osobito zbog nedostatka tekuće vode – ovakvi rezultati šire granice našeg razumijevanja o tome što život može podnijeti.
Lišajevi – više od običnih organizama
Lišajevi nisu jednoćelijski organizmi, već stabilne zajednice koje nastaju simbiozom više vrsta, najčešće gljiva i algi. Ovaj organizacijski model omogućava im nevjerojatnu otpornost. Mogu preživjeti:
dugotrajnu dehidraciju, ekstremne temperature, pa čak i boravak u vakuumu svemira.
Ove karakteristike čine ih idealnim kandidatima za ispitivanja života izvan Zemlje.
Ekstremofili: nisu lišajevi jedini kandidati
Lišajevi nisu jedini organizmi koji bi mogli opstati izvan našeg planeta. Znanstvenici već godinama proučavaju i druge ekstremofile: tardigradi (vodeni medvjedići), poznati po tome što mogu potpuno zaustaviti vlastiti metabolizam i preživjeti desetljećima, mahovine otporne na gama zračenje i niske temperature, bakterije koje mogu živjeti duboko ispod površine, u stanju nalik hibernaciji koja može trajati milijunima godina.
Svi ovi organizmi predstavljaju potencijalne pionire života izvan Zemlje, ako ne kao stalni stanovnici, onda barem kao eksperimentalni modeli.
[Foto: NASA]
Prvi “turisti” ipak će biti ljudi
Unatoč fascinaciji s organizmima koji mogu preživjeti bez vode, kisika i stabilne temperature, prvi posjetitelji Marsa vjerojatno neće biti lišajevi, već – ljudi. NASA već planira slanje prve misije s posadom tijekom sljedećeg desetljeća.
No, za razliku od lišajeva, ljudi nisu prirodno otporni na zračenje, ekstremne hladnoće ni pustinjske uvjete bez atmosfere i vode. Upravo zato rezultati poput ovih iz Varšave mogu igrati ključnu ulogu u stvaranju održivih uvjeta za život na Marsu – bilo kroz razvoj biotehnologije, zaštite ili stvaranje zatvorenih ekosustava.
Život možda već ima ključ za Mars
Otkriće da lišajevi mogu preživjeti i funkcionirati u uvjetima sličnima Marsu nije samo znanstvena zanimljivost, već i važan korak prema razumijevanju potencijala života izvan Zemlje. Ako simbioza gljiva i algi može preživjeti Crvenu planetu – možda, jednog dana, može i pomoći čovjeku da tamo opstane.
U svijetu u kojem sve više razmišljamo o međuzvjezdanim misijama i životu na drugim planetima, ovi sićušni, otporni organizmi pokazuju da je priroda možda već razvila ono što znanost tek pokušava stvoriti.