Američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija okrivili su Europsku uniju i migracije za, kako tvrde, neposredan i potpuni kulturni raspad Europe.
Ova eksplozivna tvrdnja iznesena je u važnom američkom dokumentu, Strategiji nacionalne sigurnosti, u kojoj se navodi kako Europa ima gospodarskih problema, ali se ističe da njih “zasjenjuje prava i mnogo ozbiljnija mogućnost brisanja civilizacije” u idućih 20 godina.
“Veći problemi s kojima se Europa suočava uključuju aktivnosti Europske unije i drugih transnacionalnih tijela koje potkopavaju političke slobode i suverenitet, migracijske politike koje transformiraju kontinent i stvaraju sukobe, cenzuru slobodnog govora i suzbijanje političke oporbe, urušavanje stope nataliteta te gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja”, navodi se u dokumentu od 33 stranice objavljenom u noći na petak po srednjoeuropskom vremenu.
Ovaj će se narativ, kako navodi Politico, vjerojatno jako svidjeti većini krajnje desnih stranaka u Europi, čiji su izborni programi prvenstveno temeljeni na kritici EU-a, zahtjevima za ograničavanje migracije iz zemalja s muslimanskom većinom i neeuropskih država te na patriotskom nastojanju da preokrenu situaciju s, kako oni smatraju, propadanjem svojih zemalja.
Procjena u skladu s ranijim negativnim komentarima
Nova američka sigurnosna strategija otkriva jasnu ideološku usklađenost između populističkog MAGA pokreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i europskih nacionalističkih stranaka. No, također izgleda da američka administracija – koja razvija sve bliže veze s krajnje desnim strankama u zemljama poput Njemačke i Španjolske – nagovještava da bi mogla bitno pomoći europskim strankama koje su njezini ideološki saveznici.
“Sjedinjene Američke Države potiču svoje političke saveznike u Europi da promiču ovaj preporod duha, a rastući utjecaj patriotskih europskih stranaka doista daje razloga za velik optimizam”, navodi se u strategiji.
Ovaj dokument predstavlja rijetku formalnu prezentaciju i pojašnjenje Trumpova pogleda na vanjsku politiku od strane njegove administracije. Takve strategije, koje predsjednici obično objavljuju jednom u mandatu, mogu utjecati na odluke pojedinih dijelova vlade o tome kako će rasporediti sredstva iz proračuna i određivati prioritetne politike. U uvodnoj bilješci strategiji, Trump je strategiju nazvao “mapom puta koja treba osigurati da Amerika ostane najveća i najuspješnija nacija u ljudskoj povijesti i dom slobode na zemlji”.
Ipak, Trumpova administracija priznaje da “Europa ostaje strateški i kulturno važna za Sjedinjene Države”, no njezin pogled na europski kontinent u skladu je s ranijim negativnim javnim komentarima i izjavama članova administracije o Europi. Primjer je skandalozni istup američkog potpredsjednika JD Vancea kojim je šokirao mainstream političku klasu na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači napadom na Europu, prekoravanjem i dociranjem u vezi s migracijama i navodnog ugrožavanja slobode govora.
Dokument također odražava rasističku teoriju zavjere “velike zamjene”, koja tvrdi da elite navodno planiraju umanjiti glasačku moć bijelih Europljana otvaranjem svojih zemalja imigraciji s afričkog kontinenta, posebno iz muslimanskih zemalja. “Dugoročno gledano, više je nego vjerojatno da će unutar nekoliko desetljeća, najkasnije, određene članice NATO-a postati većinski neeuropske”, navodi se u dokumentu.
Aluzije na europsko ometanje mirovnog procesa
Rat u Ukrajini spominje se tek kratko, u jednom odmaku od rasprave o “brisanju civilizacije” u Europi. Američka administracija naglašava kako je u američkom interesu da se rat Kremlja zaustavi, a jedan od razloga je i ponovno uspostavljanje “strateške stabilnosti” u odnosu na Rusiju. No, američka administracija istovremeno tvrdi da “nestabilne manjinske vlade” u Europi imaju “nerealna očekivanja o ratu”, aludirajući da ometaju mirovni proces.
Ovi komentari dolaze u trenutku kada europski čelnici privatno upozoravaju da bi Washington mogao “izdati” Kijev tijekom mirovnih pregovora s Moskvom, podsjeća Politico.
U suprotnosti s politikom ‘otvorenih vrata‘ NATO-a za nove zemlje kandidate za članstvo, američka administracija, kako se navodi, želi “okončati percepciju i prekinuti sa stvarnošću NATO-a kao saveza koji se trajno širi”. Iako je dobro poznato da Trump ne želi da se Ukrajina pridruži NATO-u, to je također bilo stajalište Washingtona i pod njegovim prethodnikom Joeom Bidenom.
Scena.ba