Do kraja godine istječe odluka Vlade FBiH kojom je minimalna plaća privremeno određena na 1.000 KM, pa će se na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća ponovno otvoriti pitanje njezinog povećanja. Sindikat planira predložiti jasne razrede: 1.200 KM za zaposlene s osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom i 1.600 KM za radnike s visokom stručnom spremom.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ističu da se sadašnjim rješenjem svi zaposleni praktično nalaze na istoj razini.
Platni razredi
Predsjednik sindikata Samir Kurtović kaže: “Mi ćemo inzistirati da minimalna plaća bude veća, ali je jednako važno da se konačno odvoje kategorije – osnovna, srednja i visoka stručna sprema – kako bi se utvrdili fer iznosi za sve radnike.”
Pojašnjava da je povećanje na 1.000 KM izjednačilo pozicije koje realno zahtijevaju različitu razinu odgovornosti.
”Higijeničarki je plaća porasla s 800 na 1.000 KM, a radniku sa znatno većim obvezama jedva za 50 KM. Zato sada tražimo rast u skladu s troškovima života i potrošačkom košaricom”, dodaje.
Sličan stav ima i predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić, koji smatra da se zarade moraju razlikovati prema složenosti posla.
- Nijedan poslodavac ne može vrednovati sve radnike jednako. Taj model sam uveo u svojoj tvrtki još 2016. godine – najmanja razina opterećenja ima najnižu plaću, zatim slijede kvalificirani radnici, a na vrhu su oni s visokom stručnom spremom – rekao je.
Ipak, upozorava da se značajan rast plaća ne može očekivati bez jačanja proizvodnje, izvoza i ukupne ekonomske aktivnosti.
”Ako povećamo plaće bez realnih osnova, dobit ćemo skuplje proizvode i usluge i novu inflaciju, koja će pojesti sav rast.”
Održivi parametri
Ekonomisti poručuju da se povećanje plaća mora temeljiti na održivim parametrima. Minimalne zarade, ističu, već sada teško prate troškove života.
Stručnjak za ekonomske politike Admir Čavalić naglašava: “Ekonomske politike trebaju se fokusirati na prosječnu i medijalnu, a ne minimalnu plaću. Radnici koji žive od minimalca često će tražiti posao izvan BiH. Njih treba podržati otvaranjem radnih mjesta s većim dohocima.”
Ekonomist Igor Gavran dodaje da bi ključnu ulogu moglo imati planirano smanjenje doprinosa.
Ako se ne provede, kaže, teško je očekivati prostor za bilo kakvo povećanje.
Scena.ba