Pola željezničke infrastrukture u BiH je nesigurno i zastarjelo, upozorava Europska komisija u svojem posljednjem izvješću o stanju u BiH. Zbog nedovoljnih ulaganja entitetskih vlada, željeznica ne može omogućiti odgovarajući međunarodni tranzit, navodi se u izvješću, uz podsjećanje da BiH treba uskladiti svoje zakone s četvrtim željezničkim paketom EU-a, posebno u smislu otvaranja tržišta željezničkog prometa.
Nema ulaganja
– Europska komisija je napisala „upute za uporabu“ za ljude u BiH o pitanju željeznica. Kroz Plan rasta svim zemljama je predviđeno po milijardu eura, primarno za željezničku infrastrukturu i infrastrukturu za prijenos električne energije između Grčke i Europe. Shvatili su da se tu ništa ne ulaže. Bit četvrtog paketa željezničkog zakonodavstva u EU-u je vrlo jednostavna – otvoriti tržište da svatko može voziti vlak željeznicom i platiti korištenje. Neophodno je i razdvajanje upravljanja infrastrukturom i prijevoznih operacija, jer jedno je održavanje pruge, a drugo organizacija prijevoza, u što se mogu uključiti i stranci – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Smanjen prijevoz
U izvješću Pavlović vidi i poruku da ljudi koji trebaju raditi na postavljenim ciljevima o tome nemaju pojma. Upozorava da se u području željeznica ništa ne unapređuje.
– Što je ostalo od prije rata, to i danas vozi. Čak ni vlakovi koje smo imali za Olimpijadu 1984. nisu u prometu, jedan je valjda nedavno pušten u pogon. Europska komisija je namijenila ozbiljna sredstva za modernizaciju pruga. Željeznica je žila kucavica jedne zemlje, a kamioni su nužno zlo. Ako to vlade u oba entiteta ne razumiju, to samo povećava troškove poslovanja i gubimo konkurentnost našega gospodarstva – ističe Pavlović.
Iz „Željeznica FBiH“ priznali su da je višedesetljetno nedovoljno ulaganje u željezničku infrastrukturu osnovni razlog loših uvjeta u kojima se odvija poslovanje i organizacija rada „Željeznica FBiH“. Prema podacima ovoga poduzeća, opseg prijevoza robe, prije svega prema velikim industrijskim sustavima i iz njih, smanjio se u posljednjih 10 godina za više od 30 posto (2017. godine prevezeno je 8,8 milijuna tona, naspram 5,8 milijuna tona u 2025. godini). Posljedično, prihod koji se ostvaruje od prijevoza robe i putnika nije dovoljan kako bi kompenzirao nedostatno ulaganje u željeznice.
Spori vlakovi
Na pojedinim dijelovima pruga promet se odvija uz uvođenje laganih vožnji kao preventivne mjere, s ciljem usklađivanja s ostvarenim stupnjem održavanja željezničke infrastrukture. Trenutačna razina održavanja posljedica je izostanka adekvatnih izdvajanja za tekuće održavanje i potpore za investicije, što dovodi do daljnje degradacije željezničke infrastrukture, kažu iz „Željeznica FBiH“.
Scena.ba