Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priopćio je građanima da Srbija nije dobila pozitivnu odluku u vezi s Naftnom industrijom Srbije (NIS) iz Sjedinjenih Američkih Država, te da će NIS-ove crpke biti zatvorene.
Prema službenim podacima, srbijanska naftna kompanija s većinskim ruskim vlasništvom drži oko 20 posto ukupnih benzinskih postaja u Srbiji, a od prodaje goriva ostvaruje skoro 50 posto prometa na tržištu.
Ukupan broj benzinskih postaja u zemlji iznosi 1.520, pokazuju podaci Ministarstva vanjske i unutarnje trgovine. Od toga je najviše NIS-ovih crpki – ukupno 327. U ovu brojku ulaze i Gazpromove benzinske postaje, kojih ima 29, što su potvrdili iz Naftne industrije Srbije, piše Nova.
Iako NIS drži oko 20 posto crpki u Srbiji, njihov promet je daleko veći i iznosi blizu 50 posto, što znači da prodaju više goriva nego sve druge benzinske postaje zajedno.
Ova situacija ne izgleda nimalo dobro, s obzirom na to da je Aleksandar Vučić rekao da je najveći problem za potrošače to što će NIS-ove crpke biti zatvorene, a od 13. prosinca i Lukoilove, te upozorio da zbog toga može doći do gužvi na drugim crpkama – ukoliko se u kratkom razdoblju nešto bitno ne promijeni.
Sankcije NIS-u
Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije stupile su na snagu 9. listopada ove godine. Kako je tada priopćio NIS, kompaniji nije produžena posebna licenca Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država, koja je omogućavala nesmetano operativno poslovanje.
U priopćenju je navedeno da NIS od siječnja, od trenutka stavljanja na SDN listu (Specially Designated Nationals), pažljivo prati situaciju i nastoji prilagoditi svoje poslovanje novim okolnostima.
NIS je tada istaknuo da, u suradnji s partnerima, Vladom Srbije i dioničarima, radi na prevladavanju situacije.
Za sankcije se znalo od siječnja
Odluku o uvođenju sankcija ruskim energetskim kompanijama – Surgutneftu i Gazpromneftu, kao i njihovim podružnicama, s ciljem smanjenja prihoda Moskve od prodaje energenata koji se koriste za financiranje rata u Ukrajini, američki Tajništvo za financije donijelo je 10. siječnja ove godine.
Od tada traju pregovori između Washingtona, Beograda i Moskve, kao i konstantna odgađanja početka primjene sankcija prema NIS-u. Sankcije su prvobitno trebale stupiti na snagu 27. veljače, ali su od tada više puta odlagane.
Iz dokumenata objavljenih na Beogradskoj burzi u veljači vidjelo se da je Gazpromneft, kćerka tvrtka Gazproma, smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u sa 50 na približno 44,85 posto, dok je Gazprom povećao svoj udio sa 6,15 na 11,30 posto.
Vlasnik NIS-a je i država Srbija, s udjelom od 29,87 posto, a dionice posjeduju i građani, sadašnji i bivši radnici te drugi manjinski dioničari.
Pričalo se o prodaji ruskog udjela, a onda – obrat
Tijekom studenoga, ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je da su ruski vlasnici pristali prodati svoj dio u NIS-u.
“Ruski vlasnici su pristali prodati svoj dio vlasništva u Naftnoj industriji Srbije, to je 56,15 posto. Oni pregovaraju o tome, mi smo veoma uključeni i informirani o tim pregovorima. Dajemo komentare ne na dnevnom nego na satnom nivou, jer smo drugi najveći dioničar s 29,8 posto i jer nam je u vitalnom interesu da NIS nastavi poslovati. On je apsolutno neophodan za energetsku stabilnost naše zemlje”, izjavila je 19. studenoga ministrica iz Srbije.
Dodala je da se ne iznose informacije o trećoj strani u pregovorima jer je riječ o poslovnim razgovorima ozbiljnih kompanija.
Međutim, kada je stigla odluka iz SAD-a da neće biti licence za NIS, predsjednik Vučić je rekao da je “nedvosmisleno da Rusi ne žele prodati NIS”, te da razlog nije financijske, nego političke prirode.
Nema licence – Rafinerija prestaje s radom
U Rafineriji nafte Pančevo jučer je počeo proces obustave rada proizvodnih postrojenja zbog nedostatka sirove nafte, što je posljedica američkih sankcija.
“Aktivnosti u Rafineriji organizirane su tako da postrojenja budu spremna za ponovni start čim se steknu uvjeti, odnosno čim dobijemo informaciju o raspoloživosti sirove nafte”, naveli su iz NIS-a.
Zaposleni će u razdoblju obustave rada biti angažirani na poslovima koji se obično obavljaju tijekom planskih obustava.
Vučić je ponovio da Rusi ne žele prodati svoj udio u NIS-u, te da nema naznaka da će SAD produljiti licencu. Naglasio je i da će država osigurati derivate za sve druge kompanije osim NIS-a.
Banke obustavljaju platni promet s NIS-om?
Zbog sankcija NIS-u, pod nadzorom SAD-a se našla i Narodna banka Srbije (NBS). Washington je u studenome upozorio da bi NBS mogla biti izložena sekundarnim sankcijama zbog suradnje sa sankcioniranom kompanijom.
NBS je tada najavila prekid platnog prometa s NIS-om ukoliko kompanija ne dobije američku licencu za rad.
Scena.ba