Ovih 5 zemalja gotovo je nemoguće osvojiti čak i u Trećem svjetskom ratu, a pazite i zašto

Dok globalne političke napetosti rastu, a strah od izbijanja Trećeg svjetskog rata sve je izraženiji, postavlja se pitanje: koje bi zemlje bile gotovo nedodirljive u slučaju globalnog sukoba? Popularna YouTube stranica The Infographics Show provela je simulaciju koja otkriva pet država koje bi, zahvaljujući geografiji, vojnoj moći i strateškom položaju, bile izuzetno teške za invaziju. Rezultati su iznenađujući – među njima su i neke koje na prvi pogled ne izgledaju kao vojni divovi.

Od završetka Drugog svjetskog rata, ideja o Trećem svjetskom ratu povremeno se vraća u javne rasprave. Iako savezi potencijalnih “strana” još nisu jasni, trenutačne napetosti između svjetskih sila poput SAD-a, Kine i Rusije potiču bojazan da bi nova globalna eskalacija mogla biti bliže nego što se misli.

No, neke zemlje mogle bi ostati gotovo netaknute – ne zato što bi izbjegavale sukobe, već zato što ih je praktično nemoguće osvojiti. Upravo to pokazuje simulacija s YouTube kanala The Infographics Show.

pexels-jplenio-2309992

[Foto: Pexels ]

Iran – prirodna tvrđava Bliskog istoka

Iran već desetljećima održava napete odnose sa Sjedinjenim Državama, no prema analizi, upravo bi američka vojska imala velikih poteškoća u pokušaju osvajanja te zemlje.

Glavni razlog leži u geografiji: planinski lanci Zagros na zapadu i Alborz na sjeveru čine kopnene pristupe izuzetno teškima za prolazak i lako branjivima.

Pomorska invazija također bi bila komplicirana zbog kratkodometnih iranskih projektila, a složen reljef zemlje otežava i osvajanje i dugotrajnu okupaciju.

Australija – kontinent koji je sam sebi štit

Australija se može napasti s gotovo svih strana, ali njen položaj – cijeli kontinent izoliran od ostatka svijeta – čini invaziju iznimno teškom.

Povijesni primjer iz Drugog svjetskog rata pokazuje da je Japan morao prijeći oko 6.400 kilometara kako bi napao australski teritorij. Čak i najbliže azijske države nemaju kopnenu vezu s Australijom, pa je jedini mogući način napada amfibijska ili zračna operacija, što dodatno otežava osvajanje.

Brazil – džungla kao neprijelazna barijera

Brazil ima prirodne granice koje su gotovo nemoguće probiti – guste amazonske prašume.

Prema simulaciji, većina kopnenih granica zemlje prekrivena je “potpuno neprobojnim džunglama”. Iako su južne granice otvorenije, one uključuju brojne mostove i prijelaze preko vode, što ih čini lakim za obranu.

Pomorska invazija također je problematična zbog udaljenosti – napadači bi morali prijeći cijeli Atlantski ocean. Uz to, Brazil raspolaže drugom najjačom vojskom na američkom kontinentu i snažnom mornaricom.

Švicarska – nepristupačna i neutralna

Švicarska stoljećima zadržava neutralnost u globalnim sukobima, a njezina geografija jedan je od ključnih razloga za to.

Bilo koji kopneni pristup zemlji uključuje kretanje uzbrdo, kroz Alpe, što napadače stavlja u nepovoljan položaj. Unatoč relativno maloj vojsci, obrana je izuzetno učinkovita, a napadači bi pretrpjeli velike gubitke.

pexels-wendelinjacober-1411419

[Foto: Pexels ]

Sjedinjene Američke Države – udaljenost i vojna moć

Iako SAD nemaju planinske barijere poput Irana ili Švicarske, njihova pozicija između dva oceana – Atlantskog i Pacifičkog – pruža snažnu prirodnu zaštitu.

Bilo koja vojska koja bi pokušala invaziju morala bi preći tisuće kilometara mora, često prolazeći kroz zone koje kontroliraju američki saveznici.

SAD posjeduju jednu od najbogatijih i najopremljenijih vojski na svijetu, s vojnim bazama raspoređenima globalno, što omogućuje brze protuudare. Simulacija ističe i da bi čak i velike sile poput Rusije imale problema, budući da se bore završiti rat u susjednoj Ukrajini, dok Kina nema dovoljno razvijene mornaričke kapacitete za rat na tako velikoj udaljenosti.

Iako simulacija pokazuje koje bi zemlje bilo najteže osvojiti u Trećem svjetskom ratu, povijest je dokazala da su neočekivani obrati uvijek mogući. No, geografske prednosti, vojna moć i strateški položaj ovih država daju im značajnu prednost u slučaju globalnog sukoba.