Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv tužiteljice Jasminke Knežević (1976.), zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo odavanja službene tajne.
Riječ je o kaznenom djelu iz članka 388. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji propisuje minimalnu kaznu od jedne godine zatvora, a maksimalnu čak i do 10 godina.
Jasminka Knežević je suspendirana kantonalna tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, kojoj je MUP KS pretresao ured u svibnju prošle godine. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) potom je suspendiralo Knežević, a sada je potvrđena optužnica kojom se tereti da je u razdoblju od 16. do 20. svibnja 2025. godine, kao službena osoba u Federaciji BiH, koristeći društvenu mrežu TikTok i aplikaciju WhatsApp, neovlaštenoj osobi dostavila dokumente iz kaznenog predmeta kojim je bila zadužena.
Na taj je način tužiteljica učinila dostupnim osobito povjerljive podatke koji predstavljaju službenu tajnu.
Detalji optužnice
Optužnicom se navodi da je Knežević, znajući da se radi o osobito povjerljivim informacijama u vlasništvu Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH), bez dozvole vlasnika, neovlaštenoj osobi poslala fotografije dijelova dokumentacije označene stupnjem tajnosti “Povjerljivo”, kao i dio zapisnika o saslušanju svjedoka iz istrage, iako je znala da se radi o podacima koji su zakonom proglašeni službenom tajnom i da ih nije bila ovlaštena dijeliti.
“Na taj je način, svjesno i protivno važećim propisima, kao službena osoba u FBiH, neovlašteno drugome učinila dostupnim osobito povjerljive podatke koji predstavljaju službenu tajnu, čime se osnovano sumnja da je počinila kazneno djelo Odavanje službene tajne”, navedeno je iz POSKOK-a.
Raniji disciplinski postupci
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pisao je o njoj 2021. godine, navodeći da su se nakon imenovanja protiv nje vodila dva disciplinska postupka 2017. i 2018. godine.
Prvi slučaj: Otkriveno je da je stotine predmeta prikazivala završenima iako to nije bio slučaj. U postupku je priznala odgovornost uz obećanje da se propust neće ponoviti.
Drugi slučaj: Kao tužiteljica je prikazala 30 predmeta završenima. Trećinu tih predmeta zatvorila je bez ijedne tužiteljske radnje, dok je u ostalima to radila naknadno. I tada je dala isto obećanje, no prekršaj se ponovio.
Scena.ba