Iako veliki broj ljudi ima ovu infekciju, pokazalo se da ne razviju svi simptome. Još uvijek nije poznato zašto je to tako, ali pretpostavlja se da neki ljudi jednostavno imaju bolji imunitet. Ipak, infekciju H. pylori treba shvatiti ozbiljno jer može dovesti do gastritisa, čira, upale trbušne maramice, ali i povećati rizik za neke tipove raka želuca.
Više od 50 posto stanovnika zaraženo je bakterijom Helicobacter pylori. Iako većina infekcije nije ni svjesna, kod ostalih će izazvati vrlo neugodne simptome kroničnoga gastritisa i vrijeda.
Helicobacter pylori, prije zvanu Cambilobacter pylori, pronašli su Barry Marshall i Robin Warren 1982. godine u želucu i dvanaesniku. Bakterija pripada gram negativnim bakterijama, što je važno znati jer je to jedan od kriterija na temelju kojih se određuje koja će se vrsta antibiotika koristiti.
Od njezina otkrića do danas ova se bakterija intenzivno proučava te se izravno dovodi u vezu s vrijedom želuca i dvanaesnika, piše za Adivu Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine.
Kada se naseli u želucu, Helicobacter pylori djeluje svojim izlučevinama na nekoliko načina izazivajući imuni odgovor stanica želuca.
To su:
Isto tako, svima koji imaju pozitivan Helicobacter nije potrebna gastroskopija. Indikacija za ovu pretragu postavlja se na temelju simptoma, dobi pacijenta te bolesti u obitelji. No jednom kada se dokaže infekcija, potrebno je liječiti se.
Spomenimo i nekoliko opaski iz hrvatskih smjernica, odnosno “Hrvatskog postupnika za dijagnostiku i terapiju infekcije Helicobacterom pylori“.
Dokazana je povezanost infekcije H. pylori s kroničnom neobjašnjenom sideropeničnom anemijom, idiopatskom trombocitopeničnom purpurom i manjkom vitamina B12. U svim tim poremećajima potrebno je provesti dijagnostiku i liječenje infekcije H. pylori.
Koji su simptomi
Više od 50% stanovništva Zemlje zaraženo je ovom bakterijom. Više zaraženih ima u zemljama u razvoju, dok je broj zaraženih u razvijenim zemljama u opadanju.
Većina pacijenata koji su zaraženi bakterijom nemaju nikakve simptome te i ne znaju da su zaraženi. Kod ostalih se javljaju simptomi kroničnoga gastritisa i/ili vrijeda.
- bolovi u žličici (osobito na prazan želudac – stoga je ustajanje noću i uzimanje hrane uobičajeno kod ljudi koji imaju tegobe),
- žgaravica,
- nadutost,
- podrigivanje,
- mučnina,
- povraćanje…
Živi u svakom drugom čovjeku, a ako se ne liječi može izazvati čak i rak želuca
Otkrivanje bakterije
Zasad se ne zna na koji se način prenosi Helicobacter, ali se pretpostavlja da se prenosi prljavim rukama. Bakterija se može dijagnosticirati na nekoliko načina: a) tijekom gastroskopije uzimanjem uzorka tkiva koji se šalje na patohistološku dijagnozu, ali i za određivanje prisustva Helicobactera b) urea izdisajnim testom c) putem krvi (određivanje antitijela) i d) dokazivanjem antigena u stolici
Iako je velik broj stanovnika zaražen Helicobacterom, postavljanje dijagnoze nije potrebno svima, nego samo onima koji imaju spomenute simptome.