Ovog ljeta Europa je proživjela najtoplije mjesece u povijesti mjerenja, a posljedice su bile pogubne. Novo istraživanje pokazuje da su klimatske promjene izravno uzrokovale tisuće smrti diljem kontinenta – uključujući i Hrvatsku. Znanstvenici upozoravaju da će broj žrtava rasti sve dok vlade ne prestanu ovisiti o fosilnim gorivima.
Rekordno ljeto i smrtonosni valovi vrućine
Velika Britanija zabilježila je najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja, s četiri uzastopna toplinska vala i neprekidnim satima sunca. Iako su mnogi vrijeme provodili na plažama ili u dvorištima, visoke temperature imale su smrtonosne posljedice.
Prema analizi znanstvenika, globalno zatopljenje bilo je odgovorno za više od 1.000 smrti povezanih s vrućinom samo u Velikoj Britaniji.
Dr. Clair Barnes s Imperial Collegea u Londonu naglasila je ozbiljnost nalaza: „Naše istraživanje pokazuje da pomak od samo nekoliko stupnjeva tijekom ljeta može značiti razliku između života i smrti za tisuće ljudi. Klimatske promjene nisu problem budućnosti – što dulje odgađamo smanjenje emisija, to će smrtonosnija ljeta postajati.”
68 posto smrti povezano s klimatskim promjenama
Studija koja je obuhvatila 854 europska grada otkrila je da su klimatske promjene odgovorne za 68 posto od ukupno procijenjenih 24.400 smrti povezanih s vrućinom ovoga ljeta. To znači da je 16.500 ljudi umrlo isključivo zbog globalnog zatopljenja.
Posebno pogođene bile su zemlje Balkana i jugoistočne Europe. Tijekom jednog toplinskog vala od 21. do 27. srpnja, kada su temperature bile i do 6 °C iznad prosjeka, u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i na Cipru zabilježeno je oko 950 smrti.
Gradovi s najvećim brojem žrtava po glavi stanovnika bili su Rim, Atena i Bukurešt.
[Foto: Pexels ]
Hrvatska među pogođenima
Prema rezultatima istraživanja, klimatske promjene uzrokovale su ovog ljeta 268 smrti povezanih s toplinom u Hrvatskoj.
Na razini Europe, najviše žrtava zabilježile su:
Italija – 4.597
Španjolska – 2.841
Njemačka – 1.477
Francuska – 1.444
Velika Britanija – 1.147
Rumunjska – 1.064
Grčka – 808
Bugarska – 552
Hrvatska – 268
Stariji najugroženiji
Znanstvenici su upozorili da je 85 posto umrlih bilo starije od 65 godina, a 41 posto starije od 85 godina.
To odražava činjenicu da su toplinski valovi najveća prijetnja upravo sve starijem europskom stanovništvu.
Toplinski valovi odnijeli su živote ljudi u mnogim zemljama. U Barceloni je preminuo 51-godišnji čistač ulica, dok je u talijanskom gradu San Lazzaro di Savena 47-godišnji građevinski radnik umro nakon što je kolabirao na radnom mjestu.
Posebno je teško bilo u jugozapadnoj Francuskoj, gdje su u mjestima poput Bordeauxa i Saint-Émiliona temperature bile i do 12 °C više od prosjeka za posljednjih nekoliko desetljeća, izvijestio je Météo France.
[Foto: Pexels ]
Stručnjaci upozoravaju: „Vrućina je tihi ubojica“
Dr. Garyfallos Konstantinoudis s Imperial Collegea naglasio je da su toplinski valovi podcijenjena prijetnja:
„Većina smrti od vrućine događa se u domovima i bolnicama, ali rijetko se navodi na smrtovnicama. Ljudi i dalje rade na otvorenom pri temperaturama iznad 40 °C, što je jednako opasno kao i izlazak na olujne vjetrove ili jaku kišu.”
Profesorica Friederike Otto istaknula je da bi većina od 16.600 umrlih ovog ljeta u Europi bila živa da se posljednjih desetljeća odustalo od fosilnih goriva.
Dr. Malcolm Mistry iz London School of Hygiene & Tropical Medicine naglasio je da iako postoje sustavi upozorenja i akcijski planovi u mnogim europskim državama, broj umrlih i dalje ostaje visok.
„Mjere prilagodbe poput fleksibilnog radnog vremena, prilagodbe školskog kalendara, više zelenih površina i klima-uređaja mogu pomoći. Ali bez hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, sve će to imati ograničen učinak,” upozorio je.
Europa ulazi u eru smrtonosnih ljeta
Europa je najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu i, prema znanstvenicima, može očekivati sve češća i opasnija ljeta sve dok se fosilna goriva ne zamijene obnovljivim izvorima energije.
Ovogodišnje rekordne temperature i tisuće izgubljenih života trebaju biti upozorenje da klimatske promjene nisu prijetnja budućnosti, već smrtonosna stvarnost sadašnjosti.