Obavještajna služba SAD: “Putin će nastaviti rat do kraja 2025., izgubili su 170.000 vojnika”

// {je_post_tema}

Rusi su tokom agresije na Ukrajinu imali 700.000 ranjenih, a broj stradalih vojnika procjenjuje na 170.000, pokazuje godišnji izvještaj Vojno-obavještajne službe (DIA) Amerike.

Narodna Republika Kina prioritetni je broj jedan, a potom slijede Rusija, Iran i Sjeverna Koreja, piše u izvještaju u rangiranju najvećih izazova po nacionalnu sigurnost Amerike.

Također, navodi se i to da je Rusija u Ukrajini izgubila ukupno 10.000 oklopnih vozila, 3.000 tenkova, 250 aviona i helikoptera te najmanje 10 plovila i brodova. Na sigurnost i odbranu

Sigurnost i odbrana 

Trenutno Rusija koristi 40 posto svog budžeta na sigurnost i odbranu pri čemu je projekcija godišnjeg izdvajanja približna 150 milijardi američkih dolara.

Ono što posebno zabrinjava u izvještaju DIA-e jeste stav “da je za Putina ovaj rat egzistencijalan koji namjerava voditi do kraja 2025. godine”.

– Uprkos zapadnoj isporuci smrtonosne pomoći Ukrajini, Rusija gotovo sigurno nastoji izbjeći direktan sukob s NATO-om, jer procjenjuje da ne može pobijediti u konvencionalnom vojnom sukobu s Alijansom. Ipak, Moskva je u potpunosti sposobna koristiti asimetrične kapacitete protiv SAD-a i saveznika, uključujući cyber i informacijske kampanje, dok posjeduje i strateške nuklearne snage koje predstavljaju egzistencijalnu prijetnju teritoriju SAD-a – dodaje se u izvještaju.

Prema predviđanjima američkih obavještajaca Rusija teži širenju vojnog prisustva kroz dogovore o bazama i pristupima lukama širom svijeta, te vojnu saradnju sa zemljama iz Indo-Pacifika i Globalnog juga.

Ruski uticaj 

Iz moskovske perspektive Bjelorusija se vidi kao dio iste civilizacije i koristi je kao logističku bazu i tampon zonu prema NATO-u. Na Kavkazu je zahlađenje odnosa s Armenijom kompenzirano povećanjem ruskog uticaja u Gruziji.

Najveću priliku Rusija vidi u Africi, posebno u regiji Sahel, kao priliku za jeftino širenje utjecaja kroz prodaju oružja, paravojne formacije i pristup resursima.

Scena.ba