Dva mjeseca korona krize vratila su HDZ na vrh ljestvice stranaka. Ta stranka nastavlja rasti, pokazuju to i rezultati za svibanj, pa je HDZ prvi izbor s potporom od 30,2 posto što je gotovo 2 postotna boda više nego u travnju. No, od tada raste i SDP. S potporom od 27,8 posto, prednost vladajuće stranke, unatoč rastu, ostala je na razini statističke pogreške.
Vidjet ćemo u nastavku kako stoje stranke s kojima je SDP jučer oformio Restart koaliciju, a dok se čeka koalicija oko Domovinskog pokreta
Miroslava Škore ta je opcija, uz blagi pad, i dalje treća snaga u državi s potporom od 10,1 posto.
Ostale stranke i opcije ne prelaze izborni prag. Most, koji pregovara o koaliranju sa Škorom je na 4 posto. HSS, koji na izbore izlazi sa SDP-om, je na 2,7 posto, a ispod 2 posto su i IDS (1,9 posto) i HNS (1,6 posto).
Još niži rejting ima Živi zid (1,1 posto), Stranka Ivana Pernara (1,1 posto), stranka zagrebačkog gradonačelnika
Milana Bandića (1,1 posto) i Pametno (1 posto).
Ispod 1 posto su HSLS (0,6 posto), Hrvatski suverenisti (0,6 posto), lista
Mislava Kolakušića (0,6 posto) i Start (0,5 posto) – stranka koja je u međuvremenu promijenila i ime i vodstvo.
Isti rejting imaju SDP-ovi partneri Glas (0,5 posto) i HSU (0,5 posto), te Neovisni za Hrvatsku (0,5 posto). Ostaje visok postotak neodlučnih – 11,5 posto.
Plenković najpozitivniji, Milanović ispred Beroša
Promjene su vidljive na ljestvici najpozitivnijih političara gdje su, usred verbalnog rata koji vode, vrh zauzeli premijer i predsjednik, a prvi odabir, unatoč blagom padu osobnog rejtinga, u svibnju je premijer
Andrej Plenković.
Tako misli 20 posto ispitanika. Da je najpozitivniji
Zoran Milanović stav je 18,6 posto ispitanika što je blagi rast u odnosu na travanj. Ministra zdravstva
Vilija Beroša (15,4 posto) s trona je smijenio premijer Plenković. Beroš je prošlog mjeseca zabilježio najveći rast rejtinga u povijesti istraživanja, ali u svibnju, s poboljšanjem epidemiološke situacije, rejting mu se – prepolovio.
Ostali političari, iako im rejting raste, znatno su rjeđi izbor. Miroslav Škoro je na 4,1 posto, ministar financija
Zdravko Marić 1,9 posto, a unatoč rastu SDP-a, još niže je njegov šef
Davor Bernardić (1,6 posto).
Šef koronastožera
Davor Božinović je na 1,4 posto, a da je najpozitivniji političar “Nitko” stav je nemalih 15,4 posto ispitanika.
Lista najnegativnijih
Na ljestvici najnegativnijih političara neprestižno prvo mjesto i dalje drži zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (18,5 posto), a najpopularniji političar ujedno je i srebrni najnegativac – premijera Plenkovića tako vidi 11,2 posto ispitanika.
I ovdje se prate zaraćeni premijer i predsjednik Milanović kojeg 9,6 posto ispitanika smatra najnegativnijim. U odnosu na travanj udvostručio mu se negativni doživljaj među ispitanicima. Slično bilježi i rejting predsjednika SDP-a Davora Bernardića (8,4 posto).
Gotovo trostruko češće ispitanici negativno ocjenjuju predsjednika Sabora
Gordana Jandrokovića (6,7 posto). Slijede Miroslav Škoro (3 posto),
Milorad Pupovac (1,7 posto) i
Ivan Pernar (1,7 posto).
Na neprestižnu je ljestvicu stigao i glavni državni inspektor, HDZ-ov
Andrija Mikulić (1 posto), ali i
Hrvoje Zekanović (0,9 posto), dok 8,2 posto ispitanika misli da su negativni baš svi političari.
Pad optimizma kod građana
Prošlog su mjeseca, na vrhuncu korona krize, rezultati pokazali nezapamćen skok pozitivne ocjene smjera kretanja zemlje, ali taj optimizam među građanima sada pada. Unatoč boljoj epidemiološkoj situaciji građani očito sada shvaćaju dubinu ekonomskih posljedicama koje tek slijede. Smjer zemlje sada podupire 34,4 posto, dok ih je u travnju bilo više od 51,1 posto.
U skladu s tim padaju i ocjene i Saboru (2,40) i Vladi (2,56) i Pantovčaku (3,01) – iako Ured Predsjednika i dalje ima najbolju prosječnu ocjenu, ujedno bilježi i najveći pad, pa umjesto vrlo dobre ocjene novi predsjednik sada ima – trojku,
piše RTL.
Istraživanje CRO Demoskop za travanj pročitajte
OVDJE
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 5. do 8. svibnja 2020. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
