Prvi put od 2008. godine Hrvatska je lani zabilježila pozitivan migracijski saldo, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za statistiku. Točnije u 2022. imali smo 11.685 više doseljenih nego odseljenih iz zemlje. Naime, iz Hrvatske je lani otišlo 46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, od kojih je velik dio radnika iz drugih zemalja.
“To su zapravo očekivani trendovi s obzirom na to koliko imamo stranih radnika u Hrvatskoj. Nemamo još točne podatke, ali vjerujem da je i među onih 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje ili odlaze drugdje. Naime, podaci od prije dvije godine pokazuju da je među odseljenima bilo 35-40 posto stranaca odnosno nisu svi koji su otišli iz Hrvatske hrvatski državljani, što govori da se njihov migrantski trend smanjuje”, kaže demograf prof. dr. Ivan Čipin. Dodaje da u tim “radnim” migracijama ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu, a potom i nerijetko odlaze.
Radne migracije
“Zasad uglavnom nemamo trajnu migraciju stranih radnika, dolaze bez obitelji jer radi se o ekonomskoj migraciji”, naglašava Čipin.
No, vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017., kad su otišla čak 47.352 građanina odnosno razlika između odseljenih i doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Nakon toga se situacija pomalo smirivala i taj negativni omjer je padao, ali je tek u prošloj godini stigla pozitiva.
“Trend povećanja migracija u Hrvatsku će se nastaviti sve dok imamo ekonomski rast i dok nam bude nedostajalo radnika u sektorima u kojima treba manje kvalificirane radne snage poput trgovine, građevine, turizma… Dakako, ne bude li neke nove krize. No, s obzirom na to da traje obnova od potresa i širenje uslužnih djelatnosti, gotovo je sigurno da će i dalje trebati uvoziti radnu snagu. Inače, predviđanja u migracijama su jako teška. Naše migracije nisu tipične jer oni koji dolaze u Hrvatsku uglavnom ne dolaze da bi se tu preselili već samo zbog posla. Uglavnom se to događa preko agencija i dolazi ih onoliko koliko poslodavcima treba radnika. To nisu klasične migracije kad doseljavaju cijele obitelji nego radne, zato je teško i prognozirati”, naglašava Čipin. Dodaje da se jasno vidi da to nisu klasične migracije jer uglavnom dolaze sami muškarci. Što se pak tiče iseljavanja hrvatskih građana, Čipin drži da je kriva percepcija prema kojoj uglavnom odlaze visokoobrazovani. U dobnoj skupini između 26 i 34 godine bilježi se veliki porast visokoobrazovanih. U cijeloj Hrvatskoj više od 50 posto su žene, a u Zagrebu čak 65 posto, govore podaci Hrvatskog zavoda za statistiku.
Scena.ba