Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj povijesti, a projekt Južne plinske interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu na koji se zemlja opskrbljuje energijom. O tome za BiznisInfo.ba govori Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE.
Kraj potpune ovisnosti o jednom pravcu opskrbe
Kako ističe Bajramović, BiH danas gotovo u potpunosti ovisi o jednom pravcu opskrbe – ruskom plinu, s godišnjim kapacitetom od oko 600 milijuna kubnih metara. U praksi, to znači da država nema stvarnu pričuvnu sigurnost.
Izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi povezala LNG terminal na Krku s plinskim sustavom u BiH, zemlja bi dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG, čime bi se značajno smanjila ovisnost o jednom dobavljaču.
Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutačnu potrošnju prirodnog plina u BiH, koja se kreće oko 230 milijuna kubnih metara godišnje. Prema Bajramovićevim riječima, ovo nije samo tehničko, već prije svega strateško i geopolitičko pitanje koje povećava energetsku sigurnost zemlje i otvara prostor da BiH razvija vlastitu plinsku infrastrukturu, pa čak i da se pozicionira kao tranzitna zemlja.
Tri plinske elektrane kao oslonac sustava
Da bi se puni kapacitet plinovoda iskoristio, planirana je izgradnja triju suvremenih CCGT plinskih elektrana ukupne snage 1200 megavata. Riječ je o visoko učinkovitim postrojenjima koja se brzo uključuju i isključuju te imaju ključnu ulogu u uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
Planirana potrošnja plina za ove elektrane mogla bi dosegnuti oko milijardu kubnih metara godišnje, dok bi preostali plin bio dostupan za plinofikaciju novih područja, industriju i postojeće potrošače, čime bi kapacitet Južne interkonekcije bio optimalno iskorišten.
Polovica ukupne potrošnje električne energije u BiH
Tri planirane plinske elektrane trebale bi proizvoditi oko 6 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što čini približno polovicu ukupne godišnje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time bi se iskoristile oko dvije trećine kapaciteta plinovoda.
Bajramović naglašava da plinske elektrane predstavljaju tranzicijsko rješenje koje omogućuje smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugljen, fleksibilnu potporu elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta vjetra i sunca te očuvanje stabilnosti sustava tijekom procesa dekarbonizacije.
U regionalnom kontekstu, Srbija ubrzano razvija plinske kapacitete, Hrvatska se već pozicionirala kao LNG čvorište, dok Mađarska intenzivno radi na diversifikaciji pravaca opskrbe. U takvu okruženju, upozorava Bajramović, BiH ne može ostati energetski izolirana bez ozbiljnih dugoročnih posljedica.
Investicije teške gotovo 1,5 milijardi eura
Prema procjenama, vrijednost same Južne interkonekcije iznosi oko 350 milijuna eura, dok bi tri planirane CCGT elektrane zahtijevale investicije od približno milijardu eura. Kada se u obzir uzmu i ostali planirani plinovodi, poput pravca Kladanj–Tuzla te prateća infrastruktura, ukupni energetski investicijski ciklus doseže gotovo 1,5 milijardi eura.
Osim ekonomske dimenzije, ovakvi projekti imaju snažan geopolitički značaj jer šalju jasnu poruku međunarodnim financijskim institucijama i strateškim partnerima da Bosna i Hercegovina želi aktivno sudjelovati u stabilnom i diversificiranom europskom energetskom sustavu. Energetska infrastruktura, ističe Bajramović, danas predstavlja i mjeru međunarodnog kredibiliteta države.
Zašto je važan krak prema Banjoj Luci
Jedan od planiranih, ali ne i potvrđenih krakova Južne interkonekcije prema Banjoj Luci ima, prema Bajramovićevim riječima, višestruku ulogu. Prije svega, omogućuje izravnu opskrbu industrijskih zona i urbanih središta u Republici Srpskoj, što je ključno za ravnomjernu distribuciju energije i daljnju plinofikaciju.
Osim toga, ovaj pravac predstavlja ekonomski povoljnije rješenje u odnosu na alternativne opcije, uključujući istočnu konekciju. Geopolitički gledano, krak prema Banjoj Luci dodatno jača integraciju Bosne i Hercegovine u regionalne energetske tokove, smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču i šalje snažan signal investitorima da država planira dugoročno stabilnu i diversificiranu energetsku mrežu.
Strateški preokret za gospodarstvo BiH
Realizacija Južne interkonekcije i planiranih plinskih elektrana, zaključuje Bajramović, predstavlja strateški preokret za ukupno gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Projekt omogućuje stabilnu opskrbu energijom i plinom za industriju, toplofikaciju gradova i razvoj novih investicijskih zona.
Istodobno, plinske elektrane pružaju ključnu potporu elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta obnovljivih izvora, smanjujući rizike od nestabilnosti i havarija. Projekt bi otvorio i nova radna mjesta, kako tijekom izgradnje, tako i tijekom eksploatacije.
Sa šireg geopolitičkog aspekta, Južna interkonekcija pozicionira BiH u središte regionalne energetske arhitekture, smanjuje ovisnost o politički osjetljivim dobavljačima i otvara prostor za dodatna međunarodna ulaganja. Riječ je o projektu koji istodobno jača gospodarstvo, energetsku sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.
Scena.ba