Njemačka se suočava s najvećim udarom na tržištu rada u posljednjih deset godina – broj nezaposlenih premašio je tri miliona, što je tužan rekord koji nadmašuje čak i krizne godine pandemije.
Paradoksalno, istovremeno širom zemlje ima 631.000 slobodnih radnih mjesta. Statistika pokazuje da na svakih 100 nezaposlenih dolazi samo 21 slobodna pozicija.
Nesklad između radnika i poslova
Ekonomisti upozoravaju da se radi o ozbiljnom neskladu.
Holger Schäfer iz Instituta der deutschen Wirtschaft objašnjava:
„Većina nezaposlenih traži jednostavne poslove bez stručne spreme, dok se ponuda radnih mjesta uglavnom odnosi na kvalifikovane radnike.“
Pored toga, mnogi nezaposleni žive u regijama gdje ponuda poslova uopće ne postoji.
Industrija gubi 10.000 radnih mjesta mjesečno
Prof. Enzo Weber iz Instituta za tržište rada i istraživanje zanimanja (IAB) upozorava da se njemačka industrija rapidno smanjuje:
„Naša industrija gubi 10.000 radnih mjesta mjesečno. Nedostaju nam mašinski inžinjeri, električari, tehničari u sektorima energetike, saobraćaja i vodonika. Bez radnika milijarde investicija ostaju blokirane.“
On smatra da je jedino rješenje preusmjeravanje i prekvalifikacija radne snage prema rastućim sektorima.
Poslodavci: „Potrebna Agenda 2010 – odmah!“
Nedostatak radne snage posebno pogađa sektore čišćenja, ugostiteljstva i niskokvalifikovanih poslova. Wolfgang Molitor iz Udruženja čistača kaže:
„Naše firme bi mogle zaposliti 50.000 ljudi odmah, ali nema kandidata. Vlada mora hitno vratiti koncept ‘podsticati i zahtijevati’.“
Predsjednik Udruženja poslodavaca, Rainer Dulger, poručuje:
„U vladi moraju zazvoniti sva alarmna zvona. Odluke se ne smiju više odgađati i razvodnjavati.“
Gdje raste zapošljavanje?
U pojedinim granama ipak se bilježi rast zaposlenosti:
- Altenpflege (njega starijih osoba): +71.000 novih radnih mjesta
- Zdravstvo: +66.000
- Javna administracija: +45.000
Njemačka istovremeno ima milione nezaposlenih i hroničan nedostatak stručne radne snage. Stručnjaci upozoravaju da bez hitnih reformi i sistemske prekvalifikacije radnika, zemlja rizikuje gubitak industrijske baze i blokadu ključnih investicija.
Scena.ba