“Ovaj nježni div je izrezan po leđima od propelera. Bespomoćno je plutao na površini jer nije mogao zaroniti”, napisao je jedan Višanin u FB grupi “Stop glisiranju blizu obale i ugrožavanju života ronilaca!”.
U komentarima su se ljudi upitali o kojoj se vrsti radi, da bi stručno oko nekih naših građana navelo da se radi o bucnju koji je stradao od propelera u Dalmaciji, piše Slobodna Dalmacija.
Ta se riba povremeno pojavi u Jadranu, samo su je sretnici imali prilike vidjeti jer i kad je u Jadranu onda je na velikim dubinama.
Osim Dalmatinaca i ribari iz Savudrije su na deset milja od obale naišli na ribu pomalo neobičnog izgleda – velikog bucnja (Mola mola) početkom ove godine. On je najveća riba koštunjača na svijetu – naraste do 3.2 metra dužine, a najvaćei primjerci su imali i 3,2 tone.
Bucnja su spazili i nedaleko Palagruže 2007. godine, ali onda nije bio ranjen nego ga je snimio Božo Vukičević.
Nakon što je propeler zarezao ovu ribu javili su se i naši ribari i skiperi:
– Pod obavezno uvesti zaštitne kape na elisama, time će se zaštititi kupači i riblji svijet koji se zaboravlja.
– A ne može se to.. imam ja prop guard na jednom brodu i ne bi ga skidao, obožavam ga, a sa drugog broda sam ga morao skinuti nakon jedne vožnje jer je uništio totalno sve maritimne karakteristike.
– Da jer kad brod priđe priko njega sa 25cv, velika je razlika je li ima ili nema zaštitu za propeler. Ubit ce ga i onako i ovako
– A kako da pazin van obale. Pa jeste vi ljudi na ovoj stranici normalni, ko će vidit ribu koja se nalazi ispod povrsine 30 cm, a ja iden 20 – 30 čvorovca. Oću stavit mornara na provu da gleda i ja ću iza veslat, jer to je jedini način da se ovo ne dogodi.
Zanimljivo je da su ovoj golemoj ribi zubi srasli u kljun i nikad ne može zatvoriti usta, pa su ona uvijek poluotvorena. Usta su, kažu biolozi, manja u odnosu na tijelo. Autohtona je za Jadran te najčešće zalazi u sjeverni Jadran zbog ishrane. Uglavnom se hrani meduzama, zooplanktonom i beskralježnjacima.
Kako kažu iz pulskog akvarija, ova riba živi u suptropskim i tropskim morima, na dubinama većim od 200 metara. Za njihov život vrlo su bitne ribe koraljnih grebena i ptice. Naime, na njihovoj koži može se pronaći više od 40 nametnika koje manje ribe i ptice jedu te tako čisti kožu. Prirodni neprijatelji ove vrste su orke, velike bijele psine i tuljani, prenosi agencija.
Scena.ba