Nestrpljivo se iščekuje slijetanje NASA-inog rovera Perseverancea u četvrtak na Mars u krater Jezero kojim će započeti potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, na putu je prema krateru Jezero.
Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa, nadaju se da će dobiti potvrdu slijetanja i možda prvu fotografiju Marsa u 21.55 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Što teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za znanstvenike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?
“Prepun je stvari koje bi znanstvenici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.
Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 milijuna milja, daleko je od sigurnog.
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, mora savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.
Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
Čitav proces trebao bi se odviti u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.
Budući da je radio valovima potrebno 11 minuta u jednom smjeru između Marsa i Zemlje, rover veličine SUV-a već će doseći površinu Marsa, netaknut ili ne, dok kontrola misije primi signal ulaska u atmosferu.
Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Ako sigurno sleti, Perseverance će imati društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.
Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.
NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.
