Istraživanje tima pod vodstvom prof. dr. sc. Ivora Karavanića pridonosi razumijevanju interakcija između neandertalca i ranog modernog čovjeka
Neandertalci su već dugo jedna od najintrigantnijih tema antropologije i proučavanja najranije ljudske povijesti, a na teritoriju Hrvatske nalaze se neka od najvažnijih i najvrednijih nalazišta ostataka te vrste hominina koje je na kraju zamijenio moderni čovjek. No, vrlo dobro znamo kako se to nije dogodilo odjednom ni naglo, već postupno pri čemu su kontakti Homo sapiensa i neandertalca bili prisutni s prilično visokim intenzitetom. Danas znamo kako nosimo neandertalske gene koji se mogu povezati s nekim našim današnjim osobinama pa i bolestima, a proučavanje te teme pa i na ostacima iz Vindije donijelo je i jednu nedavnu Nobelovu nagradu. Tako se s pozornošću gleda svako sljedeće istraživanje, a jedan je rad izišao nedavno u Cambridge University Pressu, izdanju jednog od najpoznatijih svjetskih sveučilišta. Pod nazivom “Chronology of hominin activity at Vindija Cave, Croatia: new dates recorded via standard and ultrafiltration AMS” odnosno “Kronologija aktivnosti hominina u špilji Vindiji, Hrvatska: novi rezultati datiranja zabilježeni putem standardne i ultrafiltracijske AMS”, rad donosi prije svega novu kronologiju života i suživota neandertalaca i modernog čovjeka na ovim prostorima.
Ekstrakcija dnevnog DNK
Kako stoji, projekt “Posljednji neandertalci na raskrižju srednje Europe i Mediterana” (NECEM) Hrvatske zaklade za znanost iz kojega je proizišao ovaj znanstveni uradak, kombinira litičke analize prethodno iskopanog materijala s novim uzorkovanjem za datiranje i okolišni DNK. Novi radiokarbonskim metodama dobiveni rezultati datiranja iz Vindije pomažu razjasniti kronologiju kasnih neandertalaca i ranih modernih ljudi u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Cilj je ovog rada predstaviti rezultate novih analiza koje povećavaju vremensku točnost aktivnosti hominina srednjeg/gornjeg paleolitika u Vindiji i u okolnoj regiji i pridonose našem razumijevanju interakcija između neandertalca i ranog modernog čovjeka u obje regije Hrvatske, srednje Europe i šire.Podsjeća se kako je špilja Vindija, u sjevernoj Hrvatskoj, jedno od najvažnijih nalazišta paleolitičkih i neandertalskih fosila u Europi. Jedno je od devet paleolitičkih nalazišta iz kontinentalne i jadranske regije Hrvatske uključenih u projekt NECEM, koji je započeo 2020. godine i cilj mu je objediniti više linija istraživanja na više nalazišta. Nedavna iskapanja i istraživanja uključujući mjerenje dubine sedimenta pomoću tomografije otpora zemlje i uzimanje uzoraka za novo datiranje radiokarbonskom i optički stimuliranom luminiscencijom i ekstrakcijom DNK iz okoliša dopunjuju se ponovnom analizom prethodno iskopanog litičkog materijala. Upravo nas je tehnologija ekstrakcije drevnog DNK iz sedimenta posebno zanimala jer se radi o relativno novoj metodi kojom je moguće pronaći tragove organskog materijala, dakle ostataka ljudi ili životinja tamo gdje fizički praktično više ni ne postoje. Kako nam je rekao prof. dr. sc. Ivor Karavanić, predstojnik Katedre za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, projekt “Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana” širokim interdisciplinarnim pristupom, koji uključuje stručnjake različitog profila, prikuplja i analizira nove, raznolike podatke o srednjem i ranom gornjem paleolitiku odnosno o razdoblju kasnih neandertalaca i ranih modernih ljudi na tlu Hrvatske.