Voda, palmino ulje, škrob, mliječni protein, red konzervansa, pa red boje začinjen aromom sira pojačan emulgatorima i dobiva se proizvod koji neodoljivo podsjeća na sir.
Nije problem ako znamo što jedemo i biramo takve namirnice svjesno. Loše je kada se pod etiketom sir i mliječni proizvod nađe uvozni, loš i jeftin proizvod.
Pojačan inspekcijski nadzor
Ono što nije proizvedeno 100 posto od mlijeka, ne može biti sir i nositi takvu etiketu, izričiti su mljekari. Zbog toga su zatražili pomoć inspekcije i Ministarstva poljoprivrede, piše ATV.
“Nije samo sir, vjerojatno treba pojačati inspekcijski nadzor. Ministrica je obećala da je ovo samo početak i da će se ići ozbiljno u tom smjeru. Pogrešno deklariranje proizvoda jedan je od velikih problema; mi nismo uvezli sir, već nešto što se zove sir, a to nije”, kaže Milorad Arsenić, predsjednik udruge mljekara RS.
Ispostavilo se da su navodi mljekara točni, da se lažni sir, koji mami niskom cijenom i stranom etiketom, odlično kamuflirao te da, kako trgovci kažu, dobro ide. “Uklonit ćemo takve proizvode s polica supermarketa. Uključit ćemo i druga ministarstva i institucije u borbu protiv loših, pogrešno deklariranih proizvoda”, obećava resorna ministrica.
“Inspektorat će i dalje nastaviti raditi, a mi ćemo vršiti pritisak da se i dalje bavi time da se svi takvi proizvodi isključe s naših polica jer dovode naše građane u zabludu. Moram ponovno pozvati naše građane i probuditi im svijest da kupuju domaće”, kaže Anđelka Kuzmić, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Što se prodaje kao sir?
Novinari su se raspitali o kakvim se točno vrstama, nazovimo ih „sira“, radi, tko su proizvođači i što je točno prodavano kao sir. Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove RS izvijestili su da se radi o danskom bijelom masnom namazu, Arla danskom bijelom siru, biljnim zamjenama za sir, Vitros forma pizza, Vitros forma tost. Trgovcima je naloženo da odmah promijene naziv pod kojim se proizvod prodaje.
“Podsjećamo da je Zakonom o hrani propisano da subjektu u poslovanju s hranom, prilikom poslovanja koje je pod njegovim nadzorom, nije dopušteno mijenjati informacije koje prate hranu ako bi takve promjene mogle krajnjeg potrošača dovesti u zabludu ili na drugi način smanjiti razinu zaštite potrošača ili njegove mogućnosti izbora hrane na temelju informacija. Za kršenje navedene odredbe propisana je kazna u iznosu od 2.000 KM za pravnu i 300 KM za odgovornu osobu”, poručeno je iz Inspektorata RS.
Razlika u kvaliteti
Dok jedni gledaju isključivo profit, drugi vrijedno proizvode mlijeko, sir i druge mliječne proizvode te ih plasiraju na domaće tržište. Stanojka i Gospava svakodnevno rade već desetljećima na banjalučkoj Tržnici i prodaju isključivo proizvode provjerenih domaćih proizvođača po povoljnim cijenama.
“Naši proizvođači to osobno proizvode i rade s tim. Sve je dobro, kupci su se u to uvjerili, zadovoljna sam i robom i kupcima”, kaže Stanojka Guduraš, prodavačica na Tržnici Banja Luka.
“Ima jedan za 14, 12, 10, vlašićki je 14. Ima zanimanja, ima kupaca? Ima stalnih kupaca, dugo smo ovdje, ljudi su stekli povjerenje, radi se analiza robe i tako to ide”, kaže Gospava Jokanović, prodavačica na Tržnici u Banjoj Luci.
Razlika u kvaliteti i okusu lažnog i pravog sira je golema. Tko jednom proba pravi domaći sir ili bilo koji drugi mliječni proizvod, nitko ga neće uvjeriti da kupi nešto što od sira nema ni “S”, kažu sugovornice ATV-a.
Scena.ba