U drugoj polovici 11. stoljeća, u vrijeme kralja Dmitra Zvonimira, Europa je svjedočila rađanju viteškog sloja, a s njime i pojavi novog tipa oružja. Riječ je o prvom “viteškom maču”, kakav danas čuva i Hrvatski povijesni muzej. Razdoblje vladavine Dmitra Zvonimira, od 1075. do 1089. godine, smatra se vremenom gospodarskog i kulturnog jačanja Hrvatske, stabilne vlasti i dobrih odnosa s Crkvom. Ipak, nakon njegove smrti izbio je dinastički sukob koji je na kraju doveo do gubitka hrvatske samostalnosti.
Mačevi tog tipa nastali su u trenutku kada je konjica počela dominirati bojnim poljima, a ratnici na konjima postajali sinonim za viteštvo. “Za razliku od ranijih karolinških mačeva, koji su imali kratke križnice, novi način borbe uvjetovao je potrebu za učinkovitijom zaštitom ruke. Mačevi, između ostalog, poprimaju izdužene križnice čime nastaje novi tip mača”, objašnjavaju iz Hrvatskog povijesnog muzeja za Direktno. Taj križni oblik balčaka nije bio samo funkcionalan, već je s vremenom poprimio i snažnu simboliku. Obnovljeni religijski polet potaknut križarskim ratovima krajem 11. stoljeća stvorio je sliku viteza kao svetog ratnika, pa je križni oblik balčaka postao neodvojiv od simbola križa.
Mač je kupljen 1989. godine
Iako nije poznato kome je točno pripadao, povjesničari ga povezuju s razdobljem kralja Zvonimira, koji je, prema predaji, od pape Grgura VII. primio krunu, žezlo, zastavu i mač kao simbole kraljevske vlasti. “Možemo pretpostaviti da je Zvonimirov mač bio upravo ovoga tipa, premda bogatije ukrašen”, ističe kustos Hrvatskog povijesnog muzeja Leon Bošnjak. Put do Muzeja za ovo oružje bio je dug i zahtjevan. Kupljen je 1989. u relativno lošem stanju, od pronalazača koji ga je pronašao u Savi kod Jasenovca. Bio je korodiran, iskrivljen i napuknut. Oštrice su bile oštećene, a sječivo na nekoliko mjesta prošupljeno. “Velik problem bio je i to što je ranije već bio nestručno očišćen, čime je izgubljeno mnogo dragocjenih podataka”, navode iz Muzeja.
FOTO: Hrvatski povijesni muzej/Nakon restauracije
Kao i oko 80 posto europskih mačeva, i ovaj je pronađen u vodi. Iako to na prvi pogled zvuči paradoksalno, mulj i sediment na dnu rijeka i jezera stvaraju okoliš bez kisika koji usporava koroziju. Najveća opasnost zapravo nastupa tek nakon vađenja iz vode, kada započinje ubrzano propadanje. Restauratori su ga pažljivo mehanički očistili, dijelove fiksirali epoksidnim ljepilom, popunili oštećenja i površinu zaštitili otopinom tanina te mikrokristalnim voskom. “Restauratori su koristili i pjeskarenje te ultrazvučno dlijeto kako bi očistili mač i otkrili moguće ostatke ukrasa”, dodaju iz Muzeja.
Ovaj mač javnost će moći razgledati od 16. listopada u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, na izložbi pod nazivom “U početku bijaše kraljevstvo”. Povod je velika obljetnica, 1100 godina od osnutka hrvatskog kraljevstva, a među eksponatima će, u nedostatku spomenutog mača koji je kralj Zvonimir prema predaji primio od pape, biti izložen upravo ovaj raritet.
Spomenuta obljetnica podsjeća na 925. godinu, kada je Tomislav postao prvi hrvatski kralj. Njegovim ustoličenjem Hrvatska je iz kneževine prerasla u međunarodno priznatu kraljevinu, što je imalo presudno značenje za daljnji razvoj državnosti i identiteta. Tomislav je ujedinio Panonsku i Primorsku Hrvatsku, ojačao vojsku i mornaricu te osigurao važan položaj zemlje u odnosu na Bizant, Bugarsku i Ugarsku. U 10. stoljeću hrvatsko kraljevstvo tako je doseglo politički i teritorijalni vrhunac. Danas se ova obljetnica obilježava kao snažan simbol hrvatske povijesti, državne tradicije i postojanosti naroda kroz stoljeća.
Iz Hrvatskog povijesnog muzeja napominju da se predmet čuva u fundusu Muzeja, u sklopu Zbirke oružja, te da će u budućnosti biti uključen i u prvi stalni postav Muzeja, nakon dovršetka obnove dviju palača na Gornjem gradu. Na taj će način ovo oružje, koje u sebi spaja simboliku kraljevstva i početke viteštva, napokon zasjati u punom sjaju. Detalje mača zainteresirani već sada mogu razgledati i u posebnom videu na Instagram profilu Hrvatskog povijesnog muzeja, a iz Muzeja pozivaju sve zaljubljenike u povijest da prate njihove društvene mreže i budu prvi obaviješteni o skorom otvaranju stalnog postava.
Scena.ba