Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine (BHRT) odavno je u očajničkoj situaciji, a u četvrtak, 27. studenog, radnici su izašli na ulice Sarajeva i štrajkali po hladnom vremenu i snijegu, zahtijevajući minimalna prava koja im zakonom pripadaju.
To je ujedno i posljednji, očajnički potez svih zaposlenika, jer je BHRT doveden na rub propasti i ako se ovako nastavi i vlasti ne osiguraju stabilno financiranje javnog servisa, BHRT će se ugasiti.
Crni signal s BHRT-a znači i početak kraja države Bosne i Hercegovine.
Generalni direktor BHRT-a, Belmin Karamehmedović, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba otvoreno je opisao kritičnu financijsku situaciju u kojoj se javni servis nalazi. Podsjetio je da BHRT već godinama ne prima sredstva koja mu pripadaju, a tu je i 102 milijuna KM koja mu zakonski pripadaju, a nezakonito ih zadržava RTRS.
“Nisam neki preveliki optimist da očekujem da se nešto veliko može dogoditi u kratkom roku da bi se pomoglo Radio-televiziji Bosne i Hercegovine. Volio bih da nisam u pravu. Danas smo napravili taj očajnički potez, prvi put su zaposlenici Javnog servisa BiH dovedeni u situaciju da na ulici, po hladnom vremenu i po snijegu, traže svoja minimalna prava, koja su im zajamčena zakonom iz 2005. godine. Jedino oni na vlasti imaju instrumente da nam pomognu i omoguće da radimo u skladu sa zakonom, kad to kažem, mislim na članove parlamenta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. A do ovog trenutka nije bilo nikakve službene reakcije. Znam da su i oni danas imali neka svoja zasjedanja. Možda ljudi nemaju vremena baviti se BHRT-om od važnijih problema”, kazao je Karamehmedović za portal Radiosarajevo.ba.
“Pomoć nam je potrebna jučer, a ne danas”
Očajnički je rekao da je BHRT u situaciji u kojoj mu je pomoć “potrebna jučer, a ne danas“.
“I to konkretna financijska pomoć, da bismo mi ispoštovali bar dio svojih zakonskih obveza koje nam prijete gašenjem. Od BHRT-a svi traže da poštuje zakon, što je sasvim u redu, a jedino se prema nama ne poštuje zakon i to u onom dijelu koji nam omogućava financiranje i u dijelu na kojem smo na neki način bazirani i osnovani zajedno s druga dva javna servisa te 2005. godine po zakonu koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini”, naglasio je Karamehmedović.
Ne može se dovoljno puta reći da je stanje alarmantno. I to nije samo floskula.
Na pitanje o kojem iznosu novca trenutno govorimo, a koji je neophodan da bi BHRT nastavio funkcionirati, Karamehmedović je odgovorio:
“Mi legitimno dokazano, u brojkama, potražujemo od RTRS-a 102 milijuna KM. Toliki je taj dug od 2017. godine kada je RTRS nezakonito prestao prebacivati pripadajući dio pristojbe iz RS-a BHRT-u. Mi, hajde da kažem, da preživimo dok ne sačekamo epiloge sudskih presuda, bez 30, možda 35 milijuna maraka hitne pomoći, ne možemo izdržati. U toj cifri su samo neka dugovanja, da ne spominjemo druge stvari. Dakle, mogli bismo platiti dugovanja za električnu energiju, za plin, dug prema Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i prema Upravi za neizravno oporezivanje za PDV.”
Podsjetio je da je Ustavni sud presudio u korist BHRT-a i rekao da je BHRT uskraćen jer je RTRS nezakonito zadržao taj novac na svojim računima (do sada 102 milijuna KM, op.a.).
“Prestanak rada BHRT-a je početak kraja države”
A što ako se odašiljači BHRT-a ugase? To neće biti kraj samo javnog servisa, već će se i brojne državne institucije suočiti s ozbiljnim problemima. Jer i one koriste repetitore BHRT-a.
“Ako dođemo u situaciju da stanemo, a nismo daleko od tog scenarija, automatski ne bi mogao dalje funkcionirati veliki broj državnih institucija, poput Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), Granične policije BiH, svih telekom operatera, raznih drugih državnih subjekata koji koriste naše odašiljače. Jer te odašiljače u ovoj državi, pogotovo na području Federacije, ima samo Radio-televizija Bosne i Hercegovine. Možete onda zamisliti kako bi to tek bila katastrofa za ovu državu”, istaknuo je Karamehmedović.
Naglasio je da i sam misli da prestanak rada BHRT-a znači početak kraja države Bosne i Hercegovine, ali ne samo u simboličkom smislu.
“Nego u vrlo konkretnom smislu. Dakle, predstavlja ogroman problem i nemogućnost obavljanja poslova enormno važnih državnih institucija i službi bez kojih ova država ne bi mogla funkcionirati”, zaključio je Karamehmedović za portal Radiosarajevo.ba.
Scena.ba