Prevencija je temelj sigurnosti i zaštite građana Bosne i Hercegovine – rečeno je tijekom Prve konferencije Platforme za smanjenje rizika od katastrofa Federacije Bosne i Hercegovine na temu “Procjenjivanje i mapiranje rizika od prirodnih i drugih nesreća”, koju je organizirala Federalna uprava civilne zaštite, u suradnji s UN-om u BiH.

Konferencija se organizira u okviru implementacije Zajedničkog programa “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini” – II. faza (2024. – 2027.), s ciljem unaprjeđenja multisektorskog pristupa smanjenju rizika od katastrofa kroz dijalog, razmjenu iskustava i međunarodno priznate prakse.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić izjavio je novinarima da je ovo inicijalni put, da više razgovaraju sa svim institucijama, od lokalne do državne razine.

“Slabo imamo prevencije, nismo dugo radili na nekim strateškim, planskim dokumentima. Imamo dobru operativu, pogotovo na federalnoj razini. Međutim, moramo više razgovarati sa svim institucijama iz zaštite i spašavanja, razmjenjivati iskustva, mišljenja, znanja. Moramo naše kadrove više slati na obuke, moramo ih više opremati. Moramo pratiti digitalizaciju, standardizaciju svih sustava zaštite i spašavanja,” kazao je Brašnjić.

Prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana

Istaknuo je da je prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana Bosne i Hercegovine.

“Moram reći da zaista slabo radimo na prevenciji. Nemamo konkretnu bazu podataka o mapiranju rizika. Moramo mapirati sve situacije, rizike, ne samo kamenolome,” kazao je Brašnjić, odgovarajući na novinarsko pitanje jesu li u Federaciji BiH mapirani ilegalni kamenolomi i drugi industrijski nelegalni objekti koji su potencijalna prijetnja, kako se ne bi ponovila tragedija koja se dogodila u Jablanici.

Dodao je da misli da institucije, prvenstveno inspekcije, moraju raditi ozbiljnije svoj posao, ali se i civilna zaštita mora ozbiljnije uključiti, “jer je naš primarni zadatak spašavanje ljudi i zaštita imovine.”

“Sve se nekako svede na sustav civilne zaštite, a nije samo civilna zaštita u ovom sustavu zaštite i spašavanja, mnoge su tu institucije – Agencija za vodno područje rijeke Save, Jadranskog mora, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva… U našem decentraliziranom sustavu imamo četiri razine zaštite i spašavanja. Čini mi se da nam fali te koordinacije, korespondencije, komunikacije. Prevencija je dobro zapostavljena, a imamo dobre resurse da to radimo,” naglasio je Brašnjić.

Spomenuo je i Mehanizam civilne zaštite Europske unije, navodeći kako misli da ne koristimo dovoljno te EU fondove, a možemo ih koristiti, imamo stručne ljude koji mogu pisati dobre projekte.

“Moram reći da nam je prevencija zasad na vrlo niskoj razini,” kazao je Brašnjić.

Naveo je da se moraju jačati lokalne zajednice, koje su prvi odgovor na prirodne i druge nesreće.

“Nemamo trenutačno dobro razvijene službe civilne zaštite na lokalnoj razini. Mi od 79 općina, nažalost, još u 29 nemamo organiziranu profesionalnu vatrogasnu postrojbu,” istaknuo je Brašnjić.

Unaprijediti sustave prevencije

Predstavnik Ureda rezidentne koordinatorice Ujedinjenih naroda u BiH Damir Šaljić je kazao da je današnje okupljanje za njih dokaz da ova tema ne smije biti aktualna samo kada dođe do katastrofe, nego zahtijeva kontinuiran rad.

“BiH je izložena sve intenzivnijim prirodnim nepogodama koje zahtijevaju odgovor koji je puno sustavniji i uređeniji. Mi ispred Ujedinjenih naroda, kroz svoje četiri agencije – UNDP, UNESCO, UNICEF i FAO, stavili smo na raspolaganje svoje najbolje znanje da bismo pomogli BiH da unaprijedi sustave prevencije i adekvatne institucionalne odgovore na ovu temu,” naveo je Šaljić.

Dodao je da će oni biti na raspolaganju, uz nesebičnu pomoć Švicarske vlade, preko Švicarskog veleposlanstva u BiH.

“Mi ispred UN-a, zajedno s našim donatorima, dat ćemo sve od sebe da pomognemo svim razinama vlasti u BiH da bolje koordiniraju i preveniraju izvanredne situacije i katastrofe,” kazao je Šaljić.

Jačanje lokalnih zajednica

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo Dženan Brkanić je kazao da je preventiva od ključnog značaja za ublažavanje posljedica, odnosno za smanjenje prirodnih i drugih nesreća.

Istaknuo je da je vrlo bitno jačanje lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Po njegovim riječima, poražavajuća je činjenica da u 29 općina u Federaciji nemamo organizirane profesionalne vatrogasne postrojbe.

“Što se tiče Kantona Sarajevo, situacija je zadovoljavajuća. Svaka općina ima, pored profesionalne vatrogasne postrojbe, i svoje dobrovoljne vatrogasne postrojbe, koje služe za različite namjene i situacije pri prirodnoj ili drugoj nesreći,” poručio je Brkanić.

Dodao je da može reći da je situacija u Kantonu Sarajevo zadovoljavajuća što se tiče razine spremnosti svih struktura civilne zaštite, ali je naveo da je zaštita i spašavanje sveobuhvatna akcija koja mora uključiti i ostale institucije koje trebaju dati svoj doprinos u slučaju prirodne ili druge nesreće.

Scena.ba