U Travniku je nedavno za javnost ponovno otvoren Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića s novoosmišljenim i izgrađenim višenamjenskim prostorom nazvanim Ex Ponto, prema ranom djelu Ive Andrića. Jedan od autora projekta je i arhitekt Josip Ledić iz Travnika široj javnosti poznat po djelima sakralne arhitekture u BiH.

NOVO RUHO KUĆE U KOJOJ JE ROĐEN GOSPODAR PRIČE

Do obnove Andrićeve rodne kuće kojom inače rukovode vrijedni i agilni djelatnici Zavičajnog muzeja Travnik došlo je zahvaljujući Snježani Köpruner, direktorici Tvornice mašina, bosansko-njemačke tvrtke iz Slimena kod Travnika koja je u najvećoj mjeri financirala i potaknula projekt.

Obnova Rodne kuće Ive Andrića trajala je oko godinu dana, ali je proces planiranja i razmišljanja o prostoru trajao znatno duže.

“Riječ o jako zahtjevnoj lokaciji koja je važna ne samo Travničanima, nego i široj regiji i memoriji koju nosimo uz nju. Investitor je odlučio uključiti našeg renomiranog arhitekta Amira Vuka Zeca koji je na radost svih nas to prihvatio i stao na čelo tima sa mnom i mojim uredom“, izjavio je Josip Ledić za Dnevnik.ba.

Razvoj ideje, promišljanje o prostoru i tome kako bi trebao izgledati, za što ga sve treba pripremiti, otkriva Ledić, često je mijenjan dok nije dobio današnji izgled i funkciju.

“Tražila su se takva rješenja da bismo izvukli maksimum u funkcionalnom smislu iz lokacije, ali i da, kada je arhitektonsko rješenje u pitanju, da se nova struktura što bolje uklopi u postojeći objekt muzeja Andrićke, kako je mi zovemo“, rekao je Ledić.

Tek kada su krenuli u pripremne radove, shvatili su, priznaje, koliko ih velika intervencija na objektu čeka.

“U jednom trenutku kompletna unutrašnjost objekta stajala je na metalnim podupiračima, kao i drvene verande. Razlog je bila propala drvena nosiva konstrukcija koja se sada u potpunosti izmijenjena. Gljivice i insekti su uništili drvo na katu što tehnički nije bilo moguće izmijeniti, odlučili smo u objekt pustiti plin i izvršiti proces defumigacije i deinstekizacije“, objašnjava.

Tako su nastale, sada kultne fotografije Andrićeve kuće ‘odjevene’ u najlon koje su podsjetila na instalaciju Christo, slavnog bugarskog umjetnika Vladimirova Javacheffa.

Rekonstrukcija je podrazumijevana izmjenu kompletnog prizemlja i dvorište, a muzejski je dio ostao netaknut.

“Bila je to svojevrsna urbanistička intervencija jer smo staro dvorište srušili i uklonili. Dotrajale, poluurušene zidove koji su nepravilno ‘pobjegli’ iz geometrije i ušli u bočnu prometnicu s istočne strane smo srušili, a gradnjom novih ispravili geometriju samog dvorišta. Dobili smo prohodnu cestovnu i pješačku komunikaciju oko samog dvorišta i objekta“, istaknuo je Ledić.

OTVORENO DVORIŠTE U KAMENU PUNO PRIRODNOG SVJETLA

Unutar dvorišta, odnosno avlije, izgrađena je potpuno nova cjelina i to tako da se vidi dualnost suvremenog i zatečenog i u arhitekturi, interijeru i funkciji.

“Stvorili smo dvorište – avliju koja je otvorena, malu avliju na ulazu i veliku u srcu koja je sada mjesto susreta i gdje se osjeća tradicionalni bosanski štih. Sada kada se boravi u objektu, teško je reći što je vani, a što unutra, jer se prostori preko rasklopivih staklenih stijena lijepo prelamaju i u svakom kutku objekta, imate osjećaj da sjedite u dvorištu“, objašnjava.

Projektni zadatak investitora, odnosno, gospođa Snježane Köpruner i Fatime Maslić, bio je da u novoprojektiranim prostorima, uz ugostiteljski dio koji jamči samoodrživost, bude i multifunkcionalni prostor za različite kulturne sadržaje poput promocija knjiga, izložbi, koncerata.

MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR ZA IZLOŽBE, KONCERTE, PREDSTAVLJANJA KNJIGA

“Restoranski dio funkcionira u novoizgrađenom dijelu i on je fiksan, a manji barski je smješten ispod galerije, odnosno, verande. Prostor u kojem će biti suvenirnica ‘Dram radosti’ na je transformiran i sadrži scenu gdje bi se u zimskim mjesecima mogli održavati performansi, predstavljanja knjiga, a u srcu objekta je ljetna scena za veće događaje“, rekao je.

Interijer i estetiku, uz arhitektonske studije Ledić i Zec, potpisuje i Dejan Pranjković, akademski kipar iz Travnika kroz čije su radove Andrić i njegovo djelo aktualizirani.

Kompletan intervju pročitajte na portalu Dnevnik.ba.