Povećane anomalije klimatskih promjena rezultirale su apokaliptičim požarima u priobalnim područjima Sredozemlja što je rezultiralo proglašenjem Sredozemlja, jednim od najranjivijih područja u Europi zbog globalnog zatopljenja
Ovogodišnji srpanj trebao bi završiti kao najtopliji mjesec u posljednjih stotinu, ako ne i tisuću godina, rekao je Gavin Schmidt, ravnatelj NASA-ina Instituta Goddard za svemirska istraživanja. Vijest je obišla planet gotovo trenutačno, iako je Schmidt mislio prije svega na uporan toplinski udar koji prži američki jug. Schmidt je za objavu odabrao prošlotjedni posjet administratora NASA-e Billa Nelsona očito zato da bi sve dodatno dobilo na težini. I to nije ništa neobično, spektakularne objave i najave donijele su do sada znanstvenicima NASA-e i drugih američkih institucija znatna sredstva. No to nimalo ne umanjuje ozbiljnost objave.
– Vidimo promjene bez presedana u cijelom svijetu. I to nije iznenađujuće za znanstvenike jer vidimo povećanje temperature desetljeće za desetljećem u posljednjih 40 godina – kazao je još Schmidt potvrđujući tako da nije samo Amerika ili njezin jug pod temperaturnim pritiskom.
U to se posljednjih godina i sami možemo uvjeriti. Već su za prošli lipanj zabilježene najviše temperature za taj mjesec, a to povećava šanse i da 2023. bude najtoplija godina do sada. Neki modeli kažu da su šanse za to 50 posto, neki drugi navode čak i 80 posto. Da je lipanj bio najtopliji, stoji i u izvješćima europskog sustava Copernicus te američkog National Oceanic and Atmospheric Administrationa. Logična su pitanja zašto se ovo događa i je li takav scenarij doista moguć.
Za komentar Schmidtove najave pitali smo klimatologa Krešu Pandžića, veterana naše meteorologije. Kazao nam je kako bismo odgovor mogli potražiti u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC – Intergovernmental Panel on Climate Change) kojih je do sada izdano 6 od osnutka IPCC-a 1988. godine.
– Izvješća se zasnivaju na dostupnim znanstvenim saznanjima o stanju klime na Zemlji i predviđanju stanja klime do kraja 21. stoljeća. Ta izvješća, uključujući i posljednje 6. klimatsko izvješće koje je nedavno objavljeno, bez ograničenja su dostupna na službenoj stranici IPCC-a. S druge strane, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC – United Nation Framework Convention on Climate Change) dužne su izdavati tzv. nacionalna komunikacijska klimatska izvješća o praćenju stanja klime i klimatskog sustava te projekcijama klime do kraja 21. stoljeća na svom teritoriju. Za Republiku Hrvatsku dosad je izdano 7 nacionalnih komunikacijskih klimatskih izvješća koja su objavljena na internetskoj stranici, za tu temu odgovornog, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a u suradnji s drugim institucijama osobito s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ) koji redovno prati stanje klime na području Hrvatske, izrađuje klimatske atlase te interpretira globalne klimatske scenarije za područje Republike Hrvatske – kaže dr. Pandžić, koji ističe kako se prema 6. klimatskom izvješću IPCC-a nalazimo u najtoplijem stoljetnom razdoblju u zadnjih 100.000 godina u kojem je površinska temperatura na Zemlji porasla za 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850.-1900.