SAD i Europa zagovaraju izgradnju novog plinovoda između Hrvatske i BiH kako bi se smanjila ovisnost BiH o ruskom plinu, no projekt je zamrznut zbog disfunkcionalnog državnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, piše The New York Times.
Projekt izgradnje Južnog interkonekcijskog plinovoda, kojim bi se plin doveo iz LNG terminala na otoku Krku, odobren je prije dvije godine u donjem domu parlamenta bošnjačko-hrvatske Federacije BiH, ali je blokiran u gornjem domu, piše Reuters. NYT piše da je “blokiran međunacionalnim sukobima” koji dugo opterećuju “krhku naciju razvučenu između Istoka i Zapada”.
Plinovod bi bio dugačak samo 160 kilometara i koštao bi otprilike 110 milijuna dolara, sitnica u odnosu na 15 milijardi dolara koliko je trebalo za izgradnju Sjevernog toka između Rusije i Njemačke, piše iz Sarajeva Andrew Higgins, šef ureda NYT-a za Istočnu i Srednju Europu. Projekt podupire Europska banka za obnovu i razvoj.
Izgradnja plinovoda ozbiljno bi smanjila utjecaj Moskve u vrlo nestabilnoj regiji, ocjenjuje list. Rusija je često koristila plin kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile invaziji u veljači 2022. i od tada ga koristi za potkopavanje europskog jedinstva, nudeći primamljive energetske ugovore zemljama poput Mađarske i Srbije. Rusija nema teritorijalne pretenzije na Balkanu, njen glavni cilj je spriječiti te zemlje da se integriraju sa Zapadom.
Ovdje se radi o zatvaranju kanala za destabilizirajući utjecaj Rusije u Europi, kaže Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske, koju NYT predstavlja kao onu koja je pomogla da Hrvatska krene prema članstvu u EU. “Veliki kanal je naravno Ukrajina, a ovo je mali. Ali ako se ne zatvori, povećat će se i uzrokovati nestabilnost i prekogranica Balkana, kaže Vesna Pusić.
Glavni izvori energije u BiH su domaće hidro i termoelektrane na domaći ugljen. Plin iz Rusije čini manje od 5 posto ukupne energetske potrošnje, ali važan je za rat tvornice aluminija u Mostaru i grijanje Sarajeva, navodi NYT. Po Reutersu, ruski plin osigurava 8 posto potrošnje. Bez alternativnih linija opskrbe energijom sa Zapada, BiH riskira zaostajanje i ranjivost, upozorava James C. O‘Brien, pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja. O‘Brien je posjetio Sarajevo ovog mjeseca u sklopu američkih napora da pokrenu zaustavljeni projekt plinovoda sa Hrvatskom.
Bosnu i Hercegovinu koči krhka Daytonska struktura s tri konstitutivna naroda i dva entiteta, navodi NYT. S jedne strane Republika Srpska, predvođena “ratobornim srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom“, opetovano prijeti odcjepljenjem. Dodik je redoviti posjetitelj Rusije, posljednji put je u srijedu na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom gurao drugi projekt plinovoda koji bi povećao dotok filma iz Rusije. Srpski entitet u BiH ima vlastitu plinsku tvrtku, Gas-Res, koju kontroliraju Srbi, i rafineriju nafte u ruskom vlasništvu u Bosanskom Brodu, koja ovisi o ruskoj sirovoj nafti.
NYT ističe da je problem što predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao lider Hrvata u BiH kaže kako podržava ideju zapadnog plinovoda, ali želi da bude pod kontrolom tvrtke koju će voditi Hrvati iz BiH, a ne postojećeg BH Gasa sa sjedištem u Sarajevu, kojeg vode Bošnjaci. Čović želi osnovati tvrtku u Mostaru, “etnički mješovitom, ali dugo bastionu hrvatskog šovinizma”. Prošlog mjeseca američki državni tajnik Anthony Blinken neuobičajeno je oštro intervenirao, piše NYT, i poslao pisma ministrima vanjskih poslova BiH i Hrvatske. Blinken je kritizirao Čovića zbog opstruiranja “ključnog projekta”. Njegovi zahtjevi za novom, etnički hrvatskom tvrtkom, ekonomski su neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt, pa i izglede BiH da se pridruži EU, upozorio je Blinken. Čović je odgovorio da samo želi zaštititi legitimne interese Hrvata, a ne blokirati put BiH u Europsku uniju. Klub zastupnika Hrvata u Domu naroda stavio je veto, zahtijevajući osnivanje novog plinskog poduzeća u dijelu BiH s hrvatskom većinom, iako već postoji BH Gas u Sarajevu.
Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznaje da većinu šefova i zaposlenika u njenoj tvrtki čine Bošnjaci, ali ističe da nema potrebe za novim plinskim operaterom pod vodstvom Hrvata. Sve je to samo politika, rekla je za NYT. Sve se u ovoj zemlji temelji na etničkoj diferencijaciji, pa čak i plin, kaže Muris Čičić, ekonomist i predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti sa sjedištem u Sarajevu.”Naši političari su podijelili sve što se može podijeliti i svaki dio stavili pod svoju komandu. To je izvan svake ekonomske logike”, ističe Čičić. Bosna je točka razdvajanja između Istoka i Zapada — točka gdje Rusija može lako izazvati nestabilnost preko ljudi poput Dodika, upozorava Čičić.
Ideja o izgradnji plinovoda iz Hrvatske postoji već gotovo 15 godina, otkako je Rusija 2009. prekinula isporuke plina preko Ukrajine na Balkan i ostavila Sarajevo da se danima smrzava na temperaturama ispod nule. Almir Bečarević, koji je u to vrijeme vodio BH Gas, kaže da je tada postajalo jasno da Gazprom igra političke igre, pa je i on počeo lobirati za plinovod iz Hrvatske kako bi se okončao ruski monopol. Godinama nije bilo pomaka, sve do rata u Ukrajini.
Scena.ba