Iako posljednja izvješća Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da cijene hrane na svjetskom tržištu padaju već peti mjesec zaredom, potrošači u Bosni i Hercegovini taj trend ne osjećaju.
Naprotiv, cijene osnovnih životnih namirnica u domaćim trgovinama iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno opterećujući ionako slabu kupovnu moć građana.Prema FAO indeksu cijena hrane, u siječnju je zabilježen pad cijena u odnosu na prethodni mjesec, kao i u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Na globalnom tržištu posebno su pale cijene mliječnih proizvoda, mesa i šećera, dok su cijene žitarica ostale stabilne zahvaljujući obilnim zalihama pšenice u Europi i crnomorskoj regiji. Takve zalihe ublažile su zabrinutost izazvanu nepovoljnim vremenskim prilikama koje trenutačno utječu na usjeve u fazi mirovanja.
U sektoru biljnih ulja zabilježena su umjerenija kretanja. Cijene suncokretovog ulja blago su porasle zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Europskoj uniji ostalo dobro opskrbljeno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom razdoblju. Sveukupno, globalna tržišta hrane u siječnju nisu bilježila veće poremećaje.
U svijetu cijene mesa padaju, u BiH rastu
Cijene mesa na svjetskom tržištu nastavile su blagi silazni trend, potaknute stabilnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.Međutim, stanje na domaćem tržištu u potpunoj je suprotnosti s globalnim trendovima. Kupci u Bosni i Hercegovini ne vide koristi od pada cijena na svjetskom tržištu. Tako kilogram mljevenog junećeg mesa u Sarajevu košta između 22 i 24 KM, dok se cijena teletine kreće od 24 do čak 35 KM po kilogramu.
Slična situacija je i s mliječnim proizvodima. Iako u Federaciji BiH postoji višak mlijeka, na što mljekari upozoravaju već mjesecima, cijene mlijeka, sira i maslaca u trgovinama i dalje su visoke. Iz trgovačkih cijena teško je zaključiti da domaće tržište bilježi značajne viškove u proizvodnji mlijeka.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da Bosna i Hercegovina ne prati kretanja na svjetskom tržištu te da su razlozi za to višestruki. Prema njegovim riječima, iako su cijene osnovnih životnih namirnica globalno u padu, domaće cijene rastu iz mjeseca u mjesec, dijelom zbog slabe kupovne moći stanovništva.– Građani kupuju samo osnovne proizvode, dok luksuznija roba ostaje na policama. Trgovci to koriste tako što postupno povećavaju cijene upravo onih proizvoda koji se najviše prodaju – pojašnjava Pavlović za Faktor.
Problem je i neulaganje u proizvodne kapacitete
Dodaje da je dodatni problem strukturalne prirode – Bosna i Hercegovina ima značajnu proizvodnju sirovog mlijeka, ali nema dovoljno kapaciteta za preradu, poput proizvodnje mlijeka u prahu ili većih količina sireva i maslaca. Zbog toga se, unatoč globalnom padu cijena mliječnih proizvoda, na domaćem tržištu bilježi rast cijena sira i maslaca.
Konstantan „puzajući“ rast cijena u BiH
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Futura, za Faktor ističe da u Bosni i Hercegovini već godinama postoji sustav „puzajućeg rasta“ cijena u trgovinama.– Mi smo navikli da su cijene iz mjeseca u mjesec veće, da nemamo zakonsku regulativu koja bi rješavala naše probleme. Ne ulaže se u poljoprivredu. Evo, recimo, da su vlade ulagale u stočarstvo, mi bismo sada imali jeftinije i kvalitetnije meso, tako je sa svim ostalim, nažalost. Bosna i Hercegovina ne prati svjetska zbivanja – objašnjava Bago.Tvrdi da postoji niz problema te da „uvozimo deset puta više nego što izvozimo“.
Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i bezalkoholnih pića u BiH krajem prošle godine bile su više za više od pet posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, što potvrđuje da inflacija hrane ostaje jedan od ključnih problema za domaćinstva u BiH, bez obzira na povoljnija kretanja na svjetskom tržištu.
Scena.ba