Evo zašto svake godine Uskrs slavimo na drugi datum

Iako bi neki možda rekli kako je Božić najveći kršćanski blagdan, to nije tako. Katolički vjernici dobro su upoznati da je najstariji i najveći blagdan Uskrs, koji svake godine pada na drugi datum, i kada slavimo ponovno rođenje Isusa Krista.

Ove nedjelje, 20. travnja, katolički vjernici diljem svijeta obilježit će najstariji i najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Nastupa 40. dana od Pepelnice i to nakon perioda koji se naziva korizma. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da ga je Bog trećeg dana uskrsnuo iz mrtvih.

Dio liturgijske godine u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrsa, korizma, traje 40 dana, a počinje na Pepelnicu. U tom razdoblju vjernike se poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela. Korizma završava na Veliki četvrtak, a on uz Veliki petak i Veliku subotu čini vazmeno trodnevlje. Na Uskrs slavimo i Isusovu pobjedu nad grijehom i smrću, a slavi se i novi život te naša nada u uskrsnuće.

Datum je određen lunarnim kalendarom

Nakon što je Isus Krist bio razapet na križu, Josip iz Arimateje položio je njegovo tijelo u grobnicu te je na nju potom položen veliki kamen. Kako piše i u Bibliji, trećeg dana, u nedjelju, nekoliko žena, među kojima su bile Marija Magdalena, Saloma i Marija Jakovljeva, u zoru su došle na Isusov grob, a tamo im je anđeo rekao da razapeti Isus više nije ondje, jer je uskrsnuoVijest o Isusovom uskrsnuću pronijela je upravo Marija Magdalena.

Za razliku od Božića, ne slavi se na isti datum, već je on određen lunarnim kalendarom sličnim onom hebrejskom, a zanimljivo je i to da prvi kršćani nisu slavili Božić jer u Novom zavjetu ne piše Isusov datum rođenja, već samo Uskrs. U ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje, no od 2. stoljeća obilježava se jednom godišnje, točnije u nedjelju nakon prvog proljetnog punog Mjeseca.

Uskrs svake godine slavimo na drugi datum

Uskrs svake godine slavimo na drugi datumIzvor: Promo fotografije / Autor: Freepik

Uskrs se povezuje sa židovskim blagdanom Pasha. Dok se židovska vjera oslanja na Stari zavjet i oslobađanje izraelskog naroda iz egipatskog ropstva, kršćani se okreću Novom zavjetu, a kršćanska vjera usredotočuje se na uskrsnuće Isusa Krista.

Poklapanje katoličkog i pravoslavnog Uskrsa

Prema pravilima Katoličke crkve, od 325. godine datum Uskrsa određuje se kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog Mjeseca počevši s 21. ožujka. Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da Uskrs može pasti samo unutar tog perioda.

Od tada pa sve do danas datum Uskrsa ovisi o položaju Mjeseca i proljetnom ekvinociju. Za kršćane koji ga slave prema julijanskom kalendaru (Pravoslavna crkva) vrijedi pravilo da Uskrs mora biti nakon Pashe, pa se zbog toga ponekad katolički i pravoslavni Uskrs poklapaju, odnosno slave istog dana, kao što je slučaj ove godine.

Scena.ba