Europska unija razrađuje plan bez presedana koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u bloku već sljedeće godine. Cilj Bruxellesa je učvrstiti poziciju Kijeva u Europi i trajno ga odvojiti od utjecaja Moskve, tvrdi deset dužnosnika i diplomata za Politico.
Četiri godine nakon početka ruske invazije punog opsega, te dok Kijev inzistira da se članstvo u EU do 2027. godine uvrsti u mirovni sporazum s Kremljom, ova ideja predstavlja dramatičnu promjenu u načinu na koji Unija prima nove članice. Prema ovom planu, Ukrajina bi dobila mjesto za stolom EU prije nego što provede sve reforme potrebne za puna članska prava.
Europski dužnosnici i ukrajinska vlada ističu da je kandidatura Kijeva hitna. Rusija će vjerojatno pokušati “zaustaviti naše kretanje prema EU”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u Kijevu, objašnjavajući važnost formaliziranja datuma pristupa 2027. godine.
”Zato kažemo – navedite datum. Zašto konkretan datum? Jer će taj datum potpisati Ukrajina, Europa, SAD i Rusija”, poručio je Zelenski.
Koncept “obrnutog proširenja”
Ideja Bruxellesa podsjeća na nacrt “Unije u više brzina” Emmanuela Macrona. Najnovija verzija neformalno je nazvana “obrnuto proširenje” (reverse enlargement), jer efektivno uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterija, umjesto na kraju.
Dužnosnici EU smatraju da je ideja privlačna jer bi Kijevu dala prostora da dovrši reforme svojih demokratskih institucija i pravosuđa, istovremeno smanjujući vjerojatnost da Ukrajina izgubi nadu i okrene leđa Zapadu. Međutim, pred ovim planom stoje prepreke, a najveća je mađarski premijer Viktor Orbán.
Na temelju razgovora s diplomatama i dužnosnicima, Politico je identificirao pet ključnih koraka ovog plana:
1. Priprema Ukrajine
EU ubrzava kandidaturu Ukrajine pružajući neformalne smjernice u pregovaračkim klasterima. Iako Kijev tvrdi da će biti “tehnički spreman do 2027.”, dužnosnici EU upozoravaju da neće biti prečaca u pogledu reformi.
2. Postupno pridruživanje
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je opcije za razbijanje zastoja u proširenju, uključujući ideju da se zemlja pridruži, a zatim postupno dobiva prava i obveze. Ovo ne znači spuštanje ljestvice, već slanje snažne političke poruke zemljama poput Ukrajine, Moldavije i Albanije. Iako se Njemačka protivi stvaranju “više razina članstva”, nada je da bi pritisak Pariza, Rima i Varšave mogao omekšati stav Berlina.
3. Mađarski izbori kao prekretnica
Najveći izazov je postići jednoglasnost svih 27 članica, čemu se Orbán oštro protivi. Bruxelles s pozornošću prati mađarske izbore u travnju, nadajući se da bi Orbánov poraz mogao promijeniti stav Budimpešte. Njegov rival Péter Magyar obećao je referendum o ovom pitanju.
4. Faktor Trump
Ako Orbán ostane na vlasti, EU se nada da bi Donald Trump mogao biti ključni faktor. S obzirom na to da Trump želi posredovati u mirovnom sporazumu koji uključuje pristupanje Ukrajine EU do 2027., vjeruje se da bi on mogao pritisnuti svog saveznika Orbána da ne blokira dogovor.
5. “Nuklearna opcija” Bruxellesa
Ukoliko sve drugo propadne, EU kao zadnju opciju razmatra aktiviranje Članka 7 ugovora EU protiv Mađarske. Ova sankcija bi mogla suspendirati pravo glasa Mađarske u Uniji. Iako Bruxelles za sada oklijeva s ovim potezom kako ne bi išao na ruku Orbánu pred izbore, diplomate potvrđuju da je takav potez “apsolutno moguć” ako se opstrukcije nastave.
Scena.ba