lasnik TikToka, tvrtka ByteDance, postigao je dogovor kojim skupina investitora dobiva 50-postotni vlasnički udio u novom pothvatu koji će upravljati američkim operacijama aplikacije za kratke videozapise. Skupinu investitora predvode Oracle, Silver Lake Management i MGX sa sjedištem u Abu Dhabiju.
Sporazumom se izbjegava najavljena domaća zabrana aplikacije u slučaju da vlasništvo ne bude preneseno na američke investitore te dolazi više od pet godina nakon što je američki predsjednik Donald Trump bezuspješno pokušao ugasiti aplikaciju, pozivajući se na zabrinutosti vezane uz privatnost korisnika i nacionalnu sigurnost. Tri upravljačka investitora imat će svaki po 15-postotni udio. Postojeći investitori ByteDancea zadržat će 30,1 posto vlasništva, dok će se udio samog ByteDancea smanjiti na 19,9 posto.
Novim subjektom upravljat će novo sedmeročlano upravno vijeće, u kojem će biti i izvršni direktor TikToka Shou Chew. Novo društvo bit će odgovorno za moderiranje sadržaja na aplikaciji i zaštitu korisničkih podataka. Financijski detalji sporazuma nisu objavljeni. Adam Presser, dosadašnji voditelj operacija te povjerenja i sigurnosti u TikToku, preuzima ulogu izvršnog direktora novog pothvata. U prosincu je ByteDance potpisao obvezujući ugovor s trojicom investitora.
Dogovor oko TikTokova poslovanja u SAD-u dio je šireg trenda regulatornog pritiska na velike tehnološke platforme, osobito one s vlasničkim strukturama izvan zapadnih tržišta. Američke vlasti posljednjih godina intenzivirale su nadzor nad društvenim mrežama zbog pitanja zaštite osobnih podataka, algoritamske transparentnosti i mogućeg utjecaja stranih država. Slični modeli lokalizacije vlasništva i upravljanja već su se pojavili i u drugim sektorima digitalne ekonomije, uključujući cloud infrastrukturu i podatkovne centre.
U slučaju TikToka, ključni fokus bit će na tehničkoj i organizacijskoj segregaciji podataka američkih korisnika, što podrazumijeva lokalnu pohranu, neovisne nadzorne mehanizme i jasne procese upravljanja pristupom. Uloga Oraclea posebno je značajna jer se očekuje da osigura infrastrukturnu i sigurnosnu komponentu rješenja.
Ovakav ishod pokazuje da potpuna zabrana popularnih digitalnih platformi postaje politički i ekonomski teško provediva, dok kompromisna rješenja kroz vlasničke i upravljačke promjene dobivaju na važnosti. Istodobno, ovaj model mogao bi poslužiti kao presedan za buduće regulatorne zahtjeve prema globalnim tehnološkim tvrtkama koje posluju na američkom i europskom tržištu.