Svi Neptunovi oblaci su nestali, a znanstvenici misle da je za to krivo sunce. Nestanak tankih, bijelih niti smrznutog metana koji obično prošaravaju Neptunovo azurno lice povezan je s promjenama u ultraljubičastom (UV) zračenju kako se sunčeva aktivnost penje do 11-godišnjeg maksimuma. Oblaci oko osmog i najudaljenijeg planeta Sunčevog sustava, koji se nalazi otprilike 4,5 milijardi kilometara od sunca počeli su blijedjeti 2019. i nestali su bez traga do 2020. Istraživači koji su došli do otkrića objavit će svoja otkrića u izdanje časopisa Icarus od 1. studenoga, prenosi Live Science.
“Čak i sada, četiri godine kasnije, najnovije slike koje smo snimili prošlog lipnja još uvijek pokazuju da se oblaci nisu vratili na svoje prijašnje razine”, rekao je Erandi Chavez, diplomirani student Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku. “Ovo je iznimno uzbudljivo i neočekivano, pogotovo jer Neptunovo prethodno razdoblje niske aktivnosti oblaka nije bilo ni približno tako dramatično i dugotrajno”, naglasio je još.
Sunčeva aktivnost ima veze s događajem na Neptunu?
Sunčeva aktivnost raste i opada u 11-godišnjim ciklusima, ali nedavno je Sunce bilo daleko aktivnije nego što se očekivalo, s pojavljivanjem pjega gotovo dvostruko više od broja koji je predvidio Centar za predviđanje svemirskog vremena Nacionalne uprave za oceane i atmosferu. Znanstvenici predviđaju da bi Sunčeva aktivnost, za koju se prvobitno mislilo da će dosegnuti maksimum 2025., mogla dosegnuti vrhunac već krajem ove godine.
Astronomi su gubitak oblačnosti povezali s učincima sunčeve svjetlosti koja pada na Neptunovu atmosferu. Analizirajući podatke koje su prikupili svemirski teleskop Hubble, zvjezdarnica Keck na Havajima i zvjezdarnica Lick u Kaliforniji, astronomi su uočili da, nakon dvogodišnje odgode, vrhunci sunčeve aktivnosti stvaraju više oblaka nad Neptunom, dok u suprotnom uzrokunu nestanak istih.
Što je točno uzrok promjene nije sigurno poznato. Najvjerojatnije objašnjenje je da UV svjetlost Sunca pokreće kemijske reakcije u Neptunovoj gornjoj atmosferi, stvarajući u konačnici oblake. “Fascinantno je moći koristiti teleskope na Zemlji za proučavanje klime svijeta udaljenog više od 2,5 milijardi milja od nas”, rekao je u izjavi koautor studije Carlos Alvarez, stručni astronom na Keck Observatoriju. “Napredak tehnologije i promatranja omogućili su nam da ograničimo Neptunove atmosferske modele, koji su ključni za razumijevanje korelacije između klime ledenog diva i solarnog ciklusa.”