Od kvalificiranih zanata do startupova, ubrzano širenje umjetne inteligencije označava početak sljedećeg velikog pomaka računalnih platformi i, za svjetsku radnu snagu, prijelaz s izvršavanja zadataka na rad vođen svrhom. Na prepunoj glavnoj pozornici godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj, osnivač i glavni izvršni direktor Nvidije Jensen Huang opisao je umjetnu inteligenciju kao temelj onoga što je nazvao najvećom infrastrukturnom izgradnjom u povijesti čovječanstva, koja potiče otvaranje radnih mjesta u globalnom gospodarstvu.
U razgovoru s glavnim izvršnim direktorom BlackRocka Larryjem Finkom, Huang je umjetnu inteligenciju uokvirio ne kao jednu tehnologiju, već kao peteroslojnu tortu koja obuhvaća energiju, čipove i računalnu infrastrukturu, podatkovne centre u oblaku, AI modele te, u konačnici, aplikacijski sloj. Budući da se svaki sloj tog peteroslojnog AI sklopa mora izgraditi i održavati, Huang je istaknuo da taj pomak platforme stvara radna mjesta diljem gospodarstva, od energetike i građevine do napredne proizvodnje, operacija u oblaku i razvoja aplikacija. Aplikacijski sloj može se usredotočiti na integraciju umjetne inteligencije u financijske usluge, zdravstvo ili proizvodnju. „Upravo će se na tom gornjem sloju, u konačnici, ostvariti ekonomska korist“, rekao je Huang.
Od energetike i proizvodnje električne energije do proizvodnje čipova, izgradnje podatkovnih centara i operacija u oblaku, Huang je rekao da AI izgradnja već stvara potražnju za kvalificiranom radnom snagom. Dodao je kako će najveća ekonomska korist doći iz aplikacijskog sloja, gdje umjetna inteligencija transformira industrije poput zdravstva, proizvodnje i financijskih usluga te mijenja prirodu rada u cijelom gospodarstvu. Huang je ulaganja rizičnog kapitala naveo kao signal brzine kojom AI preoblikuje globalno gospodarstvo.
Rekao je da je 2025. bila jedna od rekordnih godina po iznosu VC ulaganja, pri čemu je većina tog kapitala usmjerena u, kako ih je opisao, AI-native tvrtke. Te se tvrtke protežu kroz zdravstvo, robotiku, proizvodnju i financijske usluge, industrije u kojima su, prema Huangu, modeli po prvi put dovoljno dobri da se na njima može graditi. Ta ulaganja, istaknuo je Huang, izravno se pretvaraju u nova radna mjesta. Naglasio je potražnju za vodoinstalaterima, električarima, građevinskim radnicima, čeličarima, mrežnim tehničarima te timovima zaduženima za instalaciju i upravljanje naprednom opremom.
Za zemlje u razvoju, rekao je Huang, umjetna inteligencija nudi priliku za smanjenje dugotrajnih tehnoloških razlika. „AI će vjerojatno zatvoriti tehnološki jaz“, rekao je, navodeći njezinu dostupnost i obilje. Osvrnuvši se na Europu, Huang je istaknuo proizvodnju i industrijsku snagu kao veliku prednost. „AI se ne piše – AI se uči“, rekao je, pozivajući države da spoje industrijske sposobnosti s umjetnom inteligencijom kako bi otključale fizički AI i robotiku. „Robotika je prilika koja se pruža jednom u generaciji“, rekao je, osobito za zemlje s jakom industrijskom bazom.
Fink je raspravu sažeo istaknuvši da ono što je čuo sugerira kako je svijet daleko od AI balona. Umjesto toga, postavio je drugačije pitanje: ulažemo li dovoljno? Huang se složio, rekavši da su potrebna velika ulaganja jer je infrastrukturna izgradnja nužna za sve slojeve umjetne inteligencije koji se na njoj nadograđuju. Prilika je, zaključio je, doista izvanredna i svi bi se trebali uključiti.
Masovna izgradnja AI infrastrukture već se danas ogleda u ubrzanom rastu globalnih podatkovnih centara, povećanoj potražnji za električnom energijom i snažnim ulaganjima u poluvodičku industriju. Prema procjenama vodećih analitičkih kuća, potrošnja na AI infrastrukturu u idućih nekoliko godina činit će više od polovice ukupnih ulaganja u umjetnu inteligenciju. Veliki tehnološki dobavljači i pružatelji usluga u javnom oblaku grade specijalizirane centre za AI radna opterećenja, s naglaskom na energetski učinkovite arhitekture i napredno hlađenje. Istodobno, države i regulatorna tijela sve više razmatraju utjecaj AI podatkovnih centara na elektroenergetske mreže i ciljeve održivosti. Razvoj novih generacija čipova dodatno pojačava potrebu za visokokvalificiranim inženjerima i tehničarima, ali i za klasičnim zanatskim zanimanjima.
U Europi se AI sve češće promatra kao alat za jačanje industrijske konkurentnosti i smanjenje ovisnosti o vanjskim dobavljačima tehnologije. Poseban naglasak stavlja se na povezivanje umjetne inteligencije s automatizacijom i robotikom u proizvodnji. Dugoročno, očekuje se da će upravo aplikacijski sloj generirati najveću dodanu vrijednost, jer će AI omogućiti nove poslovne modele i veću produktivnost. No uspjeh tog procesa ovisit će o dostupnosti infrastrukture, regulativi i spremnosti radne snage na prilagodbu. U tom kontekstu, ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju postaju jednako važna kao i ulaganja u samu tehnologiju.