Nakon što je Sud u Moldaviji prvostupanjski osudio troje državljana te zemlje na ukupno 13 i pol godina zatvora zbog sudjelovanja u trening-kampovima tijekom 2024. godine u BiH i Srbiji, otvara se pitanje što je s istragom o ovim navodima u našoj zemlji.
Iako su pojedinci u BiH negirali postojanje ruskih kampova nadomak Banje Luke, prema navodima moldavskih vlasti, njihovi državljani obučavani su u tim kampovima s ciljem izazivanja nereda tijekom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u Europsku uniju u listopadu 2024. godine, piše BHRT. U međuvremenu, predmet je formiralo i Tužiteljstvo BiH.
Tijekom izricanja presude pred Sudom u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na kazne zatvora u rasponu od četiri do gotovo pet i pol godina. Nitko od njih nije nazočio izricanju presude te su za njima raspisane potjernice. Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće prošle godine i izjasnili se da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret, ali su priznali boravak u kampu u Bosni i Hercegovini. Kao lokaciju kampa naveli su Glamočane kod Banje Luke, gdje su u jednoj šumi bili smješteni u šatorima.
Tragom ovih informacija moldavskih vlasti, Detektor, medij Balkanske istraživačke mreže BiH, došao je do osoba koje su boravile u kampovima u BiH i Srbiji. Đana Gazibara Brkanić, novinarka i urednica BIRN-a, govorila je za BHRT.
- Oni su, između ostalog – i to je sada presuda potvrdila – obučavani kako upravljati dronom, kako programirati dron, izviđati iz zraka, kao i ispuštati bombe, šok-bombe ili druge vrste bombi iz dronova, te za razne vandalske činove – istaknula je.
Iz državnog Tužiteljstva za BHT1 danas je rečeno da je, na temelju saznanja o postojanju kampa u kojem su moldavski državljani obučavani za izazivanje nereda u svojoj zemlji, formiran predmet na kojem se još radi.
- U Tužiteljstvu BiH predmet je u radu. Nakon dužeg vremena zaprimili smo određenu dokumentaciju iz Moldavije, koja je upućena na prijevod kako bi se mogla detaljno analizirati, nakon čega će biti odlučeno o daljnjim aktivnostima. Više informacija ili detalja ne možemo davati – kažu iz Tužiteljstva BiH.
Stručnjak za sigurnost Slobodan Župljanin ističe da su svi relevantni domaći čimbenici, pa i EUFOR, negirali postojanje bilo kakvih plaćeničkih kampova u Bosni i Hercegovini. Tako nešto je, dodaje, nemoguće sakriti. Navode o postojanju kampova pripisuje antiruskoj histeriji. Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za sigurnost i zaštitu u Banjoj Luci, kaže da RS nije kao Rusija.
- Nije RS kao Rusija, dakle ogromno područje na kojem bi se nešto možda moglo sakriti. Iako je danas, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, nemoguće bilo što i bilo gdje sakriti, sasvim je sigurno da u RS-u, čak i kada bi tako nešto postojalo, to ne bi bilo moguće sakriti. To apsolutno nema nikakve veze osim s općom histerijom koja je prisutna prema Rusiji – kaže Župljanin.
Vanjskopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da priču o kampovima ne treba neozbiljno promatrati, ali ni uzimati zdravo za gotovo.
- Priču o ruskim kampovima na području BiH ne treba ni preuveličavati ni lako odbacivati. Najbolje je sve istražiti. BiH ne smije biti poligon za obuku bilo kakvih stranih paravojnih postrojbi – ni mudžahedina, niti nekakvih dragovoljaca koji idu u rat na Bliski istok ili u Ukrajinu – kazao je Kozar.
O prisutnosti ruskih kampova u Glamočanima kod Banje Luke, tragom informacija moldavskih vlasti, čekaju se detalji istrage koju vodi Tužiteljstvo BiH.
Scena.ba