Gotovo četvrtina zaposlenih u Njemačkoj ima 55 godina i više, čime ova država ima najveći udio starijih zaposlenika u odnosu na ostatak Europske unije. To predstavlja velik problem za njemački mirovinski sustav.
Demografska slika radno sposobnog stanovništva
Radno sposobna populacija Njemačke najstarija je u Uniji. Prema službenoj statistici, od 40,9 milijuna zaposlenih, njih 9,8 milijuna (odnosno 24 posto) u dobi je između 55 i 64 godine.
Usporedba s ostatkom EU-a:
Prosjek EU: 20,1 %
Visok udio: Italija (23 %), Bugarska (22,3 %)
Nizak udio: Malta (10,8 %), Luksemburg (12,8 %), Poljska (15,2 %)
Kasniji odlazak u mirovinu
Nadležne institucije smatraju da je starenje stanovništva glavni uzrok ovakvog stanja. Dodatno, u Njemačkoj je podignuta dobna granica za umirovljenje, što znači da radnici sve kasnije prestaju s radom.
Trenutačna granica: 65 godina
Od 2029. godine: 67 godina
Službena statistika pokazuje trend produljenja radnog vijeka: 2004. godine Nijemci su u mirovinu odlazili u prosjeku sa 63 godine, dok je 2024. taj prosjek porastao na 65 godina. Tome je pridonijelo i ukidanje dvaju modela prijevremene starosne mirovine koji su omogućavali umirovljenje već u 60. godini života.
Opterećenje sustava i dulji životni vijek
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorila je krajem prošle godine da je njemački mirovinski sustav pod značajnim pritiskom. Procjenjuje se da će se broj radno sposobnih osoba u sljedećih 40 godina smanjivati, zbog čega će ključni čimbenik biti daljnje produljenje radnog vijeka.
Također, umirovljenici u Njemačkoj sve dulje primaju mirovinu zbog produljenja životnog vijeka:
| Spol | Trajanje primanja mirovine (2004.) | Trajanje primanja mirovine (2024.) |
| Žene | 19,5 godina | 22,1 godina |
| Muškarci | 14,3 godine | 18,9 godina |
Buduće prognoze
Prema pisanju dnevnika Tagesschau, procjenjuje se da će se broj Nijemaca u mirovnoj dobi (67 godina i više) do kraja 2030-ih povećati na više od 25 posto ukupnog stanovništva.
Scena.ba